Jump to content

Limbe Provincial Hospital

Iwde to Wikipedia
Limbe Provincial Hospital
hospital
Golle imaaɗe1940 Taƴto
LesdiKamerun Taƴto
Nder laamooreLimbe Taƴto
Jonde kwa'odineto4°1′0″N 9°13′0″E Taƴto
Map

Ospitaal diiwaan Limbe (hospitaal diiwaan Limbe hannde, ina wiyee kadi ospitaal Mile 1) ko opitaal 200 leeso e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo Kameruun, ko kañum woni opitaal mawɗo gonɗo e diiwaan oo, mo Ministeer Cellal Kameruun gollotoo.[1]

Opitaal oo mahiraa ko ca. 1940 e rokkaama darnde Opitaal Diiwaan e hitaande 1972. Gila 2008, Diiwaanuuji Kameruun ina mbiyaa e dow laabi "Diiwanuuji", "Opitaaluuji Diiwaan" ina mbiyaa hannde "Opitaaluuji Diiwaan". Charter opitaal oo ko :

Hokkude ñawɓe toppitagol ɓurngol moƴƴude.[2]

Hokkude ballal pedagogi e duɗe janngirɗe gollotooɓe cellal e nder leydi ndi.

Waɗde wiɗtooji gollorɗi e nder ngonka moƴƴitingol wellitaare ñawɓe.

Gollondira e gollondira e juɓɓule cellal goɗɗe.[3]

E darorɗe kitaale 1990 e puɗal teeminannde 21ɓiire, opitaal oo ina wondi e caɗeele mawɗe to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi. E hitaande 2004, keewal tawtoraaɓe ustii fotde 50%. Yanti heen, wiɗtooji kollitii wonde ŋakkeende ganndal ina woodi e gollotooɓe safrirde ndee. Kono e gardagol kesol Doktoor Thompson Kinge (toɗɗaaɗo 2005) opitaal oo yiytii won e ɓeydagol mawngol. E lewru sulyee 2008, Konsul Najeriya to diiwanuuji Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo leydi Kameruun, hono Doktoor Kenneth Nsor Nsor, rokkii Kinge njeenaari ngam “anndinde golle maantiniiɗe e njuɓɓudi moƴƴiri.” Nsor yetti Dr. Kinge ngam o ɗon ƴama suudu nyawndiigu, nden o hokki hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya mawndi haa Limbe. Jaayndiyanke Kameruunnaajo biyeteeɗo Aimé Potabo kadi ina yetta Kinge sabu mum wuurtinde safrirde ndee, ina yetta kadi moƴƴitingol duuɓi cakkitiiɗi ɗii.[4]

Ospitaal oo heɓii ballal ummoraade e Kameruunnaaɓe e nder leydi ndii e caggal leydi.Ko adii fof, Porogaraam Germano-Camerounais de Santé fuɗɗiima golle heblo e nder leydi Kameruun, ko famɗi fof gooto e maɓɓe (heblo ko faati e sterilisaasiyoŋ) tawtoraama gollotooɓe karallaagal ummoriiɓe to opitaal diiwaan Limbe.

Hono no opitaaluuji nokkuuji keewɗi e nder winndere tataɓere ndee, opitaal diiwaan Limbe ina jokki e caɗeele keewɗe ina jeyaa heen ŋakkeende won e kaɓirɗe e kaɓirɗe opitaal ko wayi no masiŋaaji ECG e inkubatoruuji. Njuɓɓudi safrirde ndee ina golloo no feewi ngam dañde kaalis ngam safrude ɗeen caɗeele, ɗe nganndu-ɗaa ina mbaawi bonnude yimɓe e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo.

E hitaande 2008, nanondiral gollondiral waɗaama hakkunde opitaal diiwaan Limbe e Faculté de médecine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rostock to Almaañ. Ngalɗoo gollondiral ina yoɓee e « Gesellschaft für technische Zusammenarbeit (GTZ) », woni fedde gollondiral karallaagal, jeyaande e ministeer gollondiral faggudu Almaañ. Ina jeyaa e lowre ESTHER ("Ensemble pour une Solidarité Thérapeutique Hospitale En Réseau") Dental Orop. Faandaare ndeeɗoo fedde ko moƴƴinde toppitagol ñawɓe VIH e SIDA. E nder ngool gollondiral ESTHER jokkiingal, laboratuwaar oo ɓeydaama (naatgol karallaagal PCR), safrooɓe kam e karallaagal laboratuwaar keɓii heblo to Rostock / Almaañ. Yanti heen, golle jokkondire Jaŋde Jokkondiral Cafrirɗe mbaɗaama to Limbe.Sarwisaaji

Opitaal oo ina rokka cuuɗi radiyoloji, seppooji, rewɓe e jibinannde, seppooji dental, gite, sukaaɓe, fijirde, jibinannde e safaara kuuɓtodinɗo.[5]

Ospitaal diiwaan Limbe ko opitaal janngirɗo mawɗo wonande janngooɓe safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buea, saraaji mum.

Porogaraam wiɗto

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko adii hitaande 2000, ko famɗi fof, alaa wiɗto waɗaango e opitaal diiwaan Limbe. Kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi, wiɗtooji keewɗi mbaɗaama to opitaal hee. Yeruuji seeɗa ko ɗiin :

Terɗe fedde gannde cellal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buea mbaɗii wiɗtooji ko faati e batte janngugol infirmiyee en e haɓaade ñawuuji nosokomial. Ɗerewol tuugorgol ngol wiɗto hollitaama e batu hakkunde leyɗeele ngam haɓaade ŋakkeende cellal e hitaande 2004.

Goomu wiɗtooɓe winndereyankooɓe to leydi Kameruun e leyɗeele dentuɗe Amerik waɗii wiɗto ko faati e jokkude e safrude ñawu nguu. Wiɗto ngoo waɗiraa ko to suudu safrirdu ART to opitaal oo.

Doktoor gite to opitaal diiwaan Limbe waɗii wiɗtooji ko feewti e safrude wumre. Ngolɗoo wiɗto bayyinaa ko e jaaynde wiyeteende Angalteer wiyeteende Journal Ophtalmologique.

E lewru ut e suwee 2008, Gavin Steingo, wiɗtiyanke to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania, waɗii wiɗtooji ko faati e keɓgol e kuutoragol kaɓirɗe safaara to opitaal diiwaan Limbe, e dow dokkal ngal Merck Pharmaceuticals rokki ɗum.

Hannde, wiɗtooji ko faati e ŋakkeende safaaraaji fartaŋŋeeji e nder ñawɓe VIH / SIDA ina mbaɗee e nder njuɓɓudi gollondiral ESTHER e duɗal jaaɓi haaɗtirde Rostock / Almaañ.

Ospitaal diiwaan Limbe woni ko e wuro wiyeteengo Limbe, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Kameruun. Diiwaan Fuɗnaange-rewo ina jeyaa e diiwaanuuji ɗiɗi tan Angalteer e nder leydi Kameruun ; diiwanuuji jeetati keddiiɗi ɗii ko Farayse. Hay so tawii duɗal jaaɓi haaɗtirde alaa to Limbe, ina woodi duɗal jaaɓi haaɗtirde to wuro Buea (fotde hojomaaji 30 e laawol). Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Buea, sosaangal e hitaande 1997, ina jogii departemaa gannde cellal tiiɗɗo.

Limbe maayo Atlantik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ospitaal diiwaan Limbe ko yimɓe nokku oo mbiyata ɗum Hospitaal Mile 1 nde tawnoo ko kiloomeeteer gooto tan woɗɗi maayo Atlantik. Yahde e safrirde les tulde e feewde maayo, neɗɗo ɓooyataa yettoo Half Mile, caka wuro Limbe. Jokkude yeeso, neɗɗo yettotoo ko nokku biyeteeɗo Down Beach, woni sara maayo. Woɗɗitaade geec gila e opitaal, neɗɗo rewata ko e nokkuuji goɗɗi Limbe (Miil 2, Miil 3, Miil 4 ekn) haa joofni yaltude wuro ngoo. Kilooji seeɗa caggal ɗuum, gooto yettoo wuro Mutengene. Jokkude laawol feewde Mutengene, neɗɗo maa yetto Douala, laamorgo faggudu leydi Kameruun, fotde waktu gooto. So neɗɗo ƴettii bannge nano to Mutengene, ko ɓooyaani koo maa o artu e Mile 17 (27 km) ummoraade e maayo) to wuro Buea. Jokkude laawol rewrude e Buea gooto maa yetto leydi Najeriya.

  1. "A spatial database of health facilities managed by the public health sector in sub-Saharan Africa". World Health Organization. February 11, 2019. Archived from the original on April 22, 2019. Retrieved May 8, 2020.
  2. “Situation Analysis: Provincial Hospital Limbe.” Document prepared by Dr. Thompson Kinge and a technical team on behalf of the Ministry of Public Health, Cameroon. July 2006.
  3. “The effects of nursing training on the control of nosocomial infections: Studies from the Limbe Provincial Hospital, Limbe, Cameroon.” By M. Atanga, R. Mbake, and T. McMoli. Paper presented at the International Conference on Overcoming Health Disparities: Global Experiences of Partnerships Between Communities, Health Services and Health Professional Schools. 6–10 October 2004. Atlanta, USA
  4. “L’Hopital provincial de Limbe.” By Aimé Potabo. Effets du Septennat: Bimensuel Panafricain d’investigations – reportages – analyses. October 2007, p. 8.
  5. “L’Hopital provincial de Limbe.” By Aimé Potabo. Effets du Septennat: Bimensuel Panafricain d’investigations – reportages – analyses. October 2007, p. 8.