Jump to content

Liri Gega

Iwde to Wikipedia

Liri Gega (1917 – desaambar 1956) ko Albaninaajo, daraniiɗo kominist, politikyanke. Debbo gooto tan sosɗo lannda kominist Albani, o jeyaa ko e fedde rewɓe adannde suɓaade e nder parlemaa e hitaande 1945. Kono, caggal ɗuum o waraa caggal nde o tuuma wonde ko o agent Yugoslawi.

Gega jibinaa ko to Girokaster e hitaande 1917,[1] to Asija e Beso Gega, farmasiyanke, meer wuro ngoo. Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde yumma mum to Tirana,[2] o heɓi bursi laamu ngam janngude to Firenze. Kono o nanngaa ko e hitaande 1940, o sokaa fotde duuɓi ɗiɗi.[1]

Ko kanko tan woni debbo sosɗo lannda kominist e hitaande 1941, o wonti tergal e politburo mum e lewru marse 1943.[1] E nder batu Përmet e lewru mee 1944 o suɓaama e nder Diiso Ndimaagu Ngenndiijo Haɓantooɗo Fasisma.[3] E nder hitaande ndee tan o wonti binndoowo mawɗo fedde rewɓe luulndiiɓe fasist en e fedde sukaaɓe luulndiiɓe fasist en.[1] E lewru ut 1944 o wari sehil makko Mustafa Gjinishi e dow yamiroore kominist en Yugoslawi caggal nde o waɗi nanondiral e Balli Kombëtar, luulndiiɗo kominist en.[1] Caggal ɗuum o ittiraa e politburo e lewru noowammbar, hay so tawii o woniino hooreejo Dental Rewɓe haa hitaande 1946.[1]

Gega ƴaañii wooteeji parlemaa e lewru desaambar 1945 to diiwaan Vlorë, o jeyaa ko e rewɓe tato cuɓaaɓe e Asaambele doosɗe leydi e bannge Naxhije Dume e Ollga Plumbi.[1][4] O resi Dali Ndreu hitaande rewtunde ndee. E nder batu goomu hakkundeejo lannda kominist e hitaande 1948, Gega tuumaama yurmaade seernaaɓe to worgo Albani, kulhuli politik e seernaaɓe.[1] Ɗum ko batte luulndaare makko e ittude diwanuuji gollotooɗi e nokku hee caggal nde wolde adunaare ɗiɗmere joofi.[1] O ittaa e Asaambele, caggal ɗuum o woni jannginoowo. E hitaande 1956 kanko e jom suudu makko ɓe nanngaa nde ɓe njiɗi yaltude leydi Albani. O tuumaama ko gollondiral, ɓe ɗiɗo fof mbaraa sabu ko ɓe ‘Titoist agents’.[5] Ardiiɗo Sowiyet biyeteeɗo Nikita Kruschev wiyi wonde Gega ina reedu e oon sahaa.[6]

Wojciech Roszkowski e Jan Kofman (2016).

"Nana Mbretneshë", duɗal jaaɓi haaɗtirde Na Ishte Dakur, 30 suwee 2007

Ligjvënësit Shqiptarë në Vite Parlemaa Albani

Sonila Boçi Wooteeji Albani ñalnde 2 desaambar 1945 : laawɗingol, walla laawɗingol tan ngam laamu kominist ?

Peter Morgan (2017) Ismaa’il Kadare: Winndiyanke e Diktatoor 1957-1990, p313

Noddaango joɗnde e Krushchev, nokku Wilson Mosku