Lokichogio
Lokichogio (kañum ne ko Lokichogio walla Lokichogio), ko wuro e nder diiwaan Turkana to worgo-fuɗnaange leydi Keñiya (4°12′00′′N 34°21′00′′E). Ina heewi wiyeede Loki e juutde. Wuro ngo woni ko e laawol A1, ngo woni ko e Aeroport Lokichogio.
Ko ina wona 30 kiloomeeteer hakkunde keeri hakkunde leyɗeele e Sudaan worgo, ina jaɓɓoo birooji ONU (feccere e porogaraam Operation Lifeline Sudan), fotde 49 ONG, e opitaal mawɗo ortopedi mo ICRC ardii.[1]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder wolde (1983–2005) hakkunde ko woni hannde Fuɗnaange Sudaan haa arti noon e koɗli Nuba, diiwaan Kordafan Fuɗnaange (e karallaagal hannde ko Sudaan), Loki wonnoo ko nokku gooto ɗo SPLA jogori rewde kaɓirɗe. Diwooje keewɗe ummorii ko Loki ngam artirde diwanuuji SPLA e nder koye Nuba e gardagol Abdel Azziz. IO e ONG's ngam naatde e ballal ummoraade e Uganndaa, Keñiya, Amerik, Norwees (Ballal Yimɓe Norwees/NPA) e woɗɓe ɓuri teeŋtude e ballal SPLA/M [citation needed]. (Tesko : "M" walla "dille" ina hollita wakilaagu politik Konu Ndimaagu Leñol Sudaan)
E nder dartagol wolde hakkundeere e fuɗɗoode hitaande 2002 to koɗli Nuba, ko laamu Sudaan yamiri yoɓde ko aldaa e warngooji, ko ɗum woni ko wiyetee Fedde Lislaam Ngenndiire (NIF) e jooni ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NCP). Ko nokku safaara tan, hono no mbiyru-ɗen dow nii, ko to Loki ; kala ɗaɓɓoowo safaara ina foti diwde e laana ndiwoowa ummoraade e koye Nuba, sara Kauda haa Loki.
E nder haala gooto e fuɗɗoode lewru mee 2002, miniraaji ɗiɗi gonɗi e njillu Abdel Azziz, mbari ɗiɗo, gaañii wasiyaaji SPLA tati goɗɗi. E wiyde Randolph Hampton, jaagorgal to bannge leydi e nder koye Nuba e konu ndimaagu yimɓe Sudaan/SPLA ; gooto e gaañiiɓe ɓee ko Major Tutu, ofiseeji toowɗi SPLA. Major Tutu e ɗiɗo woɗɓe njippinaama e weeyo caggal nde ɓe ndartini laana ndiwoowa jooɗorɗe ; ko heddii koo, ko Major Tutu e goɗɗo maayi e laawol feewde safrirde Loki ICRC sabu ŋakkeende ƴiiƴam.
Hannde, koɗli Nuba ina keddii e jokkondirde e Sudaan worgo e Abdel Azziz ina woni hannde e nder koɗli Nuba, nde tawnoo ko e darorɗe hitaande 2019 ina wallita e darnde ngam addude jam e kisal duumotooɗo e fotde miliyoŋaaji 1,5 yimɓe koɗli Nuba.
Geography
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Loki woni wuro ɓurngo yaajde e leydi Keñiya, e keerol Sudaan worgo. Kenyankooɓe ummoriiɓe bannge worgo Loki ɓee noon, ina njokki e wiyde wonde Lodwar ko wuro "kenyankooɓe" gadano tigi rigi e nder diiwaan hee, fotde 200 kiloomeeteer to fuɗnaange. To bannge worgo Loki, caggal ŋoral maayo yoorngo teskaango, konu leydi Keñiya waɗiino nokku ɗo keeri mum ngoni ɗoo. Ɗuum noon, e fuɗɗoode, ko keeri "goonga" hakkunde Keñiya e Sudaan kono caggal ɗuum ɗum artiraa e hitaande 2009 to nokku keso 2 km feewde Nadapal, nokku keso oo ko polis Keñiya, fedde polis keeri e departemaa Immigration ndeeni. Toɓɓere Sudaan ina woɗɗi ndeeɗoo toɓɓere hesere mahnde, kilooji 2. Nokku ganndiraaɗo "leydi hay gooto" woni ko hakkunde ɗeeɗoo nokkuuje ɗiɗi.
Fedde Middle East Reformed Fellowship ina jogii ɗoo nokku ɗo ballal diine (diaconal) woni ɗoo, nokku ɗo paaspooruuji e mawɓe ummoriiɓe Sudaan, Kenya, e nokkuuji koɗdiiɗi e mum en njannginirtee, e nokku ɗo jaayndeeji peewnirtee mesasuuji e ɗemɗe Dinka e Nuer.
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yimɓe nokku oo ɓuri heewde ko hoɗɓe e leñol Turkana, ɓe keɓata nguura maɓɓe ko e toppitaade jawdi koɗki. Kilomeeteeruuji noogaas to fuɗnaange Loki ko Kakuma, gooto e nokkuuji ɓurɗi mawnude e nder leydi Keñiya. Mooliiɓe ummoriiɓe Sudaan, Ecoppi, Somali, RDC, e leyɗeele keewɗe goɗɗe koɗdiiɗe ina tawee e Kakuma.
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duɗal hakkundeewal jillondirngal Lokichogio woni ko e renndo ngo.
E nder fijirde
Wuro ngoo haaldaama laabi keewɗi e nder binndanɗe fijirde jowitiiɗe e golle ballal ONU e ONG toon. Nde winndaa ko e deftere John Le Carré nde filmo 2005 biyeteeɗo « Jardinoowo duumotooɗo » tuugnii e mum, nde wonnoo ko nde nokku ɗo deftere Philip Caputo winndi ko heewi e deftere wiyeteende « Golle iimanaagal ».
