Louga
Louga (aarabeere: لوجا ; wolof: Luga ) ko wuro wonngo hirnaange-rewo leydi Senegaal. Louga ko nokku luumo jawdi, ina jogii jokkondiral laawol e laana njoorndi e wuro porto Saint-Louis to worgo-fuɗnaange e Dakar to fuɗnaange-rewo. Nokku taariiɗo Louga oo woni ko e keerol worgo nokku ɗo Senegaal ndema peanut- (leydi leydi-) , ko Fulɓe, ɓe ɓuri heewde ko ɓe njiimaandi durooɓe, e Wolof en, ɓe ngonaa remooɓe jooɗiiɓe. Louga woni ko e ko wiyetee Ndiambour ko jeyaanooɗo e diiwaan Cayor.
E hitaande 2013, e fawaade e ciimtol laamu ummoraade e Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Limtooji e Demokaraasi [fr] (ANSD), Louga ina joginoo 104 000 hoɗɓe.
Njuɓɓudi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Louga woni laamorgo departemaa Louga e diiwaan Louga.
Diiwaan njuɓɓudi Louga sosaa ko e hitaande 1976, feccii ko e departemaaji 3 tawi ina waɗi diiwanuuji 11 e renndo 48. Ko minisipaaluuji 7 ngoni heen.[2]
Kartal hollirngal departemaaji3 diiwaan Luuga: Luuga, Kebemer, e Linguere.
Departemaaji 3 ɗi diiwaan Louga
Diiwaan Louga ina waɗi departemaaji 3 :
Luuga
Kebemer
Ɗemngal
Geografi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gure ɓurɗe ɓadaade ɗee ko Dagadj, Bayak, Taoua, Laye, Mbarom e Ngueye Dili. Laamorgo leydi Senegaal wiyetee ko Dakaar hawondirde e mum ko 203 km. Kiliima oo ina yoori, ina wayi no jeereende, ina waɗi sahaa yooro juutɗo ina wiyee harmattan ina waawi duumaade lebbi 9 walla ko ɓuri ɗum. Ndeeɗoo yontere ina addana Louga duƴƴe, sahaa e sahaa fof ina addana ɗum en ɓuuɓol, ina addana henndu ɓuuɓde e waasde ndiyam e ɓuuɓde.
Ummatore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Leƴƴi ɓurɗi heewde ɗii ko wolof en, fula en, tuukuɓe, e mauorɓe.
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duɗal mburu to Louga
Demal woni fannu mawɗo faggudu Louga. Liɗɗi ina mbaɗee e dow maayo 50 km to Potou.
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Louga, mo nguleeki mum woni e hitaande kala, ina jogii nguleeki jeereende (Köppen: BWh). Louga ina jogii sahaa toɓooli ɓuuɓɗi tuggi lewru sulyee haa oktoobar, tawi noon tuggi lewru noowammbar haa lewru mee ina waɗi toɓooli seeɗa no feewi.
Dowlaaji weeyo ngam Louga (1991-2020)
Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala 32,5
(90,5) 34,2
(93,6) 36,3
(97,3) 37,1
(98,8) 36,9
(98,4) 35,6
(96,1) 34,2
(93,6) 33,7
(92,7) 34,2
(93,6) 37,0
(98,6) 36,5
(97,7) 33,5
(92,3) 35,1
(95,2)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala 17,1
(62,8) 18,0
(64,4) 18,8
(65,8) 19,1
(66,4) 20,3
(68,5) 22,7
(72,9) 24,4
(75,9) 24,7
(76,5) 24,5
(76,1) 23,9
(75,0) 21,0
(69,8) 18,4
(65,1) 21,1
(70,0)
Hakindo toɓo mm (inch) 0.0
(0,0) 0,8
(0,03) 0,5
(0,02) 0,0
(0,0) 0,1
(0,00) 10,5
(0,41) 52,7
(2,07) 133,3
(5,25) 96,7
(3,81) 27,2
(1,07) 1,1
(0,04) 0,3
(0,01) 323,2
(12,72)
Hakindo balɗe toɓo (≥ 1,0 mm) 0,0 0,2 0,0 0,0 0,1 0,9 4,0 8,4 7,7 2,2 0,1 0,0 23,6
Iwdi: NOAA[3]
Moota
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gonnooɗo gartirgol otooji Louga (2017).
Louga ko nokku jokkondirɗo e jolngo laana njoorndi Dakar-Niiseer.
Pijirlooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Stade ASEC Ndiambour, ɓurɗo anndireede Stade Alboury Ndiaye, ko estaad keewɗo kuutorɗe. Ko hannde ɓuri huutoreede ko e pottitte fuku koyɗe, ko ɗoon woni nokku ASEC Ndiambour. Stade oo ina jogii 15 000 neɗɗo.
Yimɓe Teskaaɓe Jibinaaɓe e Louga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Momar Gaye Diop, meer Louga gadano e hitaande 1956
Mansour bouna ndiaye gonnooɗo cukko meer wuro louga
Abdiyou Diouf gonnooɗo hooreejo leydi Senegaal (1981-2000)
Abaas saal
Sam Mbaye (1924-1998), ɓiy Mame Cheek Mbaye, ganndo lislaam
Djily Mbaye (1927-1991), kañum ne ko ɓiy Mame Cheikh Mbaye, marabout, gardiiɗo, e mahoowo gollorɗe mawɗe Louga
Badou Ndiaye, gitaaryanke, gonnooɗo gardiiɗo Etoile de Dakar
Oustaz Cheikh Tidiane Gaye (1951-2011), ganndo lislaam, binndoowo e jannginoowo kaaloowo ɗemngal Arab
Ahmadou Sakhir Lô (1903-1988), sosɗo Duɗal Lislaam Coki sosaangal e hitaande 1939
Kaliifa Sall, gonnooɗo meer wuro Dakaar
Aminata Mbengue Ndiaye meer wuro louga gila 2009 haa 2014
Moustapha Diop, meer wuro Louga hannde gila 2014
Samba Khary Cissé gardiiɗo diiso diiwaan oo hannde
Serif Tiam, pentoowo
Haïdar El Ali, jaagorgal men ko feewti e taariindi e ndeenka tago
Mubaarak Lô, ganndo faggudu e dawriyanke
Modou mbari sylla
Pape Momar Gaye, hiisiwal
Oustaz ahmad moubarack LO, soso manar al houda
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gaaraasuuji laana njoorndi e nder leydi Senegaal