Jump to content

Lubna cordaba

Iwde to Wikipedia

Toggo alluwal loowdi Shah Jahan Begum mo wuro Bhopal

Ayaare Ngewte Jaangugo Windugo Yiylo daartol Larugo

Kujeji huwugo Gila e Wikipedia, binndol ngol alaa ko yoɓi (Ko Sultan Shah Jahan, Begum mo Bhopal ƴetti) Sultan Shah Jahan

Shah Jahan Begum e hitaande 1872 Begum mo Bopal Laamu gadano 1844-1860 Ardiiɗo Jahangir Mohammed Khan Lomtiiɗo Sikandar Begum I Laamiiɗo Sikandar Begum (1844-1860) Laamu ɗiɗmo 30 oktoobar 1868 – 16 suwee 1901 Ardinooɗo ɗum ko Sikandar Begum I Lomtiiɗo Sultan Jahan I Jibinaa ko ñalnde 29 sulyee 1838 Islamnagar, lesdi Bhopal, jooni Madhya Pradesh, lesdi Indiya) Maayi ko ñalnde 16 suwee 1901 (duuɓi 62) Dowla Bhopal, jooni ko leydi Indiya Jom suudu Baqi Muhammadu Khan Siddiq Hasan Khan Haala Sultan Jahan I, Nawab Begum mo Bhopal Urdu سلطان شاہ جاہؠ بیگم Galle Bhopal Baaba jahangir Mohamed Khan Inna Sikandar Begum I, Nawab Begum mo Bhopal Diine juulɗo sunni Shahjahan Begum GCSI CI (29 lewru juko hitaande 1838 – 16 lewru juko hitaande 1901) ko Nawab Begum mo Bhopal (laamɗo laamu lislaam Bhopal to caka leydi Indiya) e nder yontaaji ɗiɗi : 1844–60 (yumma makko ina woni laamɗo), e ɗiɗaɓo e nder yontaaji 1868-1901.

Nguurndam

Natal Sultan Shah Jahan Begum (walla ina gasa tawa ko ɓiyiiko debbo) e hitaande 1878. Foto ngoo noon, ko Rani Laxmibai winndi e hitaande 1909, wiyeteende Hare jeytaare leydi Indiya.[1][2] Shahjahan jibinaa ko to Islamnagar, sara Bhopal, ko ɓiy Sikandar Begum mo Bhopal, won ɗo Nawab mo Bhopal e tiitoonde laaɓtunde, e jom suudu mum Jahangir Mohammed Khan. O anndiraa ko laamɗo Bhopal e hitaande 1844 tawi omo yahra e duuɓi jeegom; yumma makko ina joginoo laamu regent e nder cukaagu makko tokooso. Kono e hitaande 1860, yumma makko Sikandar Begum jaɓaama e juuɗe Biritaannaaɓe wonde laamɗo Bhopal e mbaadi mum, Shahjahan woppitaa. Shahjahan lomtii yumma mum Begum mo Bhopal nde o maayi e hitaande 1868.

Nde o ƴaañii ngam ardaade leydi ndii, Shahjahan moƴƴinii njuɓɓudi njeeygu e ɓeydude njoɓdi laamu, ɓeydi njoɓdi soldateeɓe makko, o moƴƴini kaɓirɗe militeer en, o mahi baraas e maayo artificiel, o moƴƴini golle polis e o ƴetti golle binndital gadanal caggal nde dowla oo heɓi ñawuuji ɗiɗi (yimɓe ɓee ustii haa 744 000 neɗɗo). Ngam ustude ŋakkeende bidsee makko, o yamiri ndema afrik.[3]

O jeyaa ko e winndude defte keewɗe e ɗemngal Urdu. Ina jeyaa heen Gauhar-i-Iqbaal, sifotoonde kewuuji mawɗi hakkunde duuɓi 1 e 7 laamu makko e ngonka renndo-politik Bhopal e oon sahaa. Anndinoore nguurndam am ko firo e ɗemngal Sultan Jahan Begum, Gauhar-e-Iqbal. Winndi nde ko C. H. Payne, gardinooɗo jaŋde to Begum. O winndi Akhtar-i-Iqbaal woni feccere ɗimmere Gauhar-i-Iqbaal. E hitaande 1918 o winndi deftere Iffat-ul-Muslimaat, ɗo o siftini miijooji purdah ad hijab e nder aadaaji Orop, Asii, e Misra.

O woniino e fuɗɗoraade mahngo gooto e juulirɗe ɓurɗe mawnude e nder leydi Indiya, hono Taj-ul-Masajid, to Bhopal. Pewnugol ngol noon heddii ko timmaani e maayde makko, caggal ɗuum o woppitaa ; golle ɗee puɗɗiima tan ko e hitaande 1971. O mahii kadi galle laamorɗo Taj Mahal to Bhopal. Nde Shahjahan yiɗnoo waɗde hijjoore juulɓe to Makka, cellal makko ŋakkungal e kulol makko e laanaaji diwooje haɗi mo waɗde ɗum.[4]

Shahjahan Begum waɗii dokke mawɗe ngam mahngo juulirde to Woking, Surrey to leydi Angalteer. O walli kadi e dow yarlitaare ngam sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglo-Oriental Muhammadan to Aligarh, ngal ƴellitii haa wonti duɗal jaaɓi haaɗtirde juulɓe Aligarh. O walli kadi njoɓdi laawol laana njoorndi jogorngol mahde hakkunde Hoshangabad e Bhopal.