Jump to content

Lukeresiya Mott

Iwde to Wikipedia
Lukeresiya Mott
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InditirdeLucretia Mott Taƴto
Married nameLucretia Mott Taƴto
InndeLucretia Taƴto
Innde ɓesnguCoffin, Mott Taƴto
Ɗuubi daygo3 Siilo 1793 Taƴto
ƊofordeNantucket Taƴto
Date of death11 Jolal 1880 Taƴto
Place of deathPhiladelphia Taƴto
Manner of deathnatural causes Taƴto
Cause of deathpneumonia Taƴto
Place of burialFair Hill Burial Ground Taƴto
FatherThomas Coffin Taƴto
MotherAnna Folger Taƴto
SiblingMartha Coffin Wright Taƴto
Dee/goriiwoJames Mott Taƴto
MarudeMaria Mott, Thomas Mott, Anna Mott Hopper Taƴto
RelativeAnna Davis Hallowell, Benjamin Franklin, Mayhew Folger Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Janngi toOakwood Friends School Taƴto
Award receivedNational Women's Hall of Fame Taƴto

Lucretia Mott (jibinaa ko Coffin ; 3 lewru Yarkoma 1793 – 11 Noowammbar 1880) ko Ameriknaajo biyeteeɗo Quaker, daraniiɗo hakkeeji rewɓe, daraniiɗo waylude renndo . O sosiino miijo waylude ngonka rewɓe e nder renndo nde o woni e nder rewɓe woppitiiɓe e nder batu winndereewu haɓaade maccungaagu yuɓɓinaangu to Londres e hitaande 1840. E hitaande 1848, o noddaama e Jane Hunt e batu ngu ardinoo batu renndo gadano ko fayti e hakkeeji rewɓe, batu Favenca the Favens Senngooji ɗii mbinndaama.

Baawɗe makko haalde mbaɗti mo abolitioniste, feministe, e reformiste teeŋtuɗo ; o wonnoo ko waajotooɗo Quaker gila e fuɗɗoode mawngu makko. O wiyi yo ɓaleeɓe, worɓe e rewɓe fof, ndokke hakke woote (suffrage). Galle makko, e jom suudu makko hooreejo Quaker James Mott wonnoo ko nokku ɗo o jooɗii e laawol laana njoorndi les leydi . Mott walli ngam sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara rewɓe to Pennsylvania e duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore e mooftude kaalis ngam wallitde duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe to Philadelphia . O wonii neɗɗo mawɗo e nder dille peewnitgol haa o maayi e hitaande 1880. Nokku saraaji hoɗorde makko juutnde e nder wuro Cheltenham, hannde ina wiyee La Mott, ngam teddinde mo.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Lucretia Coffin jibinaa ko ñalnde 3 lewru bowte hitaande 1793, to Nantucket, ɓiɗɗo ɗiɗaɓo Anna Folger e Thomas Coffin. [1] Baaba makko, hono Kapiteen Thomas Coffin, ko iwdi gooto e soodooɓe adanɓe e duunde Nantucket , o jokki golle baaba makko, hono njulaagu baleeji. Yumma makko ina joginoo njulaagu galle, ina yeeyda to Boston ngam soodde marsandiis ngam soodde nebam e buubaaji ummoriiɗi e duunde ndee. [2] Lucretia ina heewi dogde golle tokoose ngam yumma mum, ina ƴakka laana ndiwoowa ngam heɓde kaɓirɗe e ballal ngam ɓesngu mum. E nder yumma makko, o woniino iwdi Peter Folger, misioneer to Nantucket e cakkital kitaale 1600. [1] Koɗo makko ko Benjamin Franklin, gooto e Framers doosɗe leydi, banndiraaɓe Folger woɗɓe ko Tories, ɓeen heddiiɓe e hoolaare laamu Angalteer e sahaa njiimaandi Amerik. [1]

E hitaande 1803, tawi omo yahra e duuɓi 10, baaba makko ummii galle Coffin, fayti Boston ngam wontude njulaagu. [1] O neldaa ko e duuɓi 13 to Duɗal Nine Partners, to diiwaan Dutchess, to New York, ngal Fedde Sehilaaɓe (Quakers) ardii. [1] James Mott, gardinooɗo jom suudu makko, ko jannginoowo makko toon. [2] Nde o heɓi duuɓi 15, o wonti jannginoowo toon caggal nde o heɓi bak makko [2] [1] o anndi wonde jannginooɓe worɓe e nder duɗal ngal ina njoɓee no feewi ko ɓuri gollotooɓe rewɓe, ɗum noon ina huɓɓi nafoore makko e hakkeeji rewɓe . [1] O yiɗiino kadi haɓaade maccuɗaagu gila omo woni cukalel. [2] Caggal nde ɓesngu makko ummii Filadelfi e hitaande 1809, [1] kanko e James Mott ɓe ndewi [1] e hitaande 1810. [3] James wonti njulaagu e nder wuro ngo. [3]

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Daguerreotype portrait of Lucretia and James Mott sitting together
James e Lukeresiya Mott, hitaande 1842

Ñalnde 10 abriil 1811, Lucretia Coffin resi James Mott to batu Pine Street to Filadelfi . [1] James ko jom ngalu Quaker [3] mo o renndini nafooje makko e haɓaade maccungaagu, o walli hakkeeji rewɓe, o walli sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore . Ɓe njibini sukaaɓe njeegomo, njoyo e maɓɓe mbaɗti mawnude.

Mott sankii ko ñalnde 11 noowammbar 1880, e rafi ɓuuɓɗo to galle mum, to Roadside, [1] e nder diiwaan ganndiraaɗo hannde La Mott, to Cheltenham, to Pennsylvania . O wirnaa ko e nokku wirwirnde Fair Hill, nokku wirwirnde Quaker en to Fuɗnaange Filadelfi. [1] E wirwirnde makko, silsil juutɗo waɗi. Nde loppiti nde goɗɗo naamndii, "Moy waawi haalde? Waajoowo oo maayii."

E hitaande 1821, tawi omo yahra e duuɓi 28, Mott anndiraa ko Batu Sehilaaɓe makko ( "recorded" ) wonde jaagorde. [1] E oon sahaa o waajiima ko famɗi fof duuɓi tati. [lower-alpha 1] O ciimtii miijo makko o wiyi : "Miɗo yiɗi moƴƴere sahaa kala, e nder cukaagu am miɗo yiɗi waɗde ko moƴƴi, mi alaa hoolaare e miijo ngo yimɓe fof keɓata e bonanndeeji aadee." Mott yahri ko e nder leyɗeele dentuɗe Amerik fof — Angalteer keso, Nuwel York, Pensilvaani, Virgini, Maryland, Ohio, e Indiyana — haa Angalteer. [5] Ko seeɗa e oon sahaa, Mott ina jeyaa e fedde rewɓe ɓe ngonaa dewbo e dewbo, ina heen Jane Fenn Hoskens e Elizabeth Fry, yahooɓe e nder golle maɓɓe Quaker. [5] O siforaama wonde debbo "jikku neɗɗaŋke e laaɓɗo, jogiiɗo doole jikku mawɗe." [4] Waajuuji makko teeŋtinii annoore ndernderiire Quaker walla woodgol Diine e nder kala neɗɗo, hono no Elias Hicks waajiri nii. Mott e gorko mum ndewi ko e diine Hicks, ɗum wonti ko ɓuri teeŋtude e luural hakkunde Quakers en, ɓe peccii e Hicksite walla Orthodox. [5] Ko ɗum waɗi Mott woniino gardiiɗo batu hitaandeejo Philadelphia, o yahdi e golle Hicksite. Hicksite en, woni caltal liberal en, ina mbiyatnoo sahaa e sahaa fof ko Quaker en Unitarien en . [2] Hicksite en ɓuri waawde jeyeede e sahaaji mbayliigu renndo, ina jeyaa heen abolitionism e hare ngam hakkeeji rewɓe. Sehilaaɓe Hicksite woɗɓe ko Susan B. Antoni e Alice Paul . [5] Waajuuji Mott ina mbaɗi heen geɗe makko ɗe o yaltini e miijooji goɗɗi luulndiiɗi maccungaagu. [1]

Diine Mott ina joginoo semmbe e juuɗe Unitariyankooɓe ina jeyaa heen Teodoor Parker e William Ellery Channing kam e Quaker en adanɓe ina jeyaa heen William Penn . O goongɗini wonde « laamu Alla ina woni e nder neɗɗo » (1749). Mott ina jeyaa e rimɓe diineeji sosnooɓe Fedde Diineeji Limtuɗi e hitaande 1867, tawi ina wondi e Rabbi Ishaq Mayer Wise, [6] Ralph Waldo Emerson e Tomaas Wentworth Higginson .

  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 Faulkner 2011.
  2. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named CT-obit
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named papers
  4. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Wikisource
  5. 1 2 3 4 Bacon 1989.
  6. The Free Religious Association 1907.
  1. Women of the Century (1893) states that she became a minister in 1818.[4]
Cite error: <ref> tags exist for a group named "lower-alpha", but no corresponding <references group="lower-alpha"/> tag was found