Lukeresiya Mott
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Inditirde | Lucretia Mott |
| Married name | Lucretia Mott |
| Innde | Lucretia |
| Innde ɓesngu | Coffin, Mott |
| Ɗuubi daygo | 3 Siilo 1793 |
| Ɗoforde | Nantucket |
| Date of death | 11 Jolal 1880 |
| Place of death | Philadelphia |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | pneumonia |
| Place of burial | Fair Hill Burial Ground |
| Father | Thomas Coffin |
| Mother | Anna Folger |
| Sibling | Martha Coffin Wright |
| Dee/goriiwo | James Mott |
| Marude | Maria Mott, Thomas Mott, Anna Mott Hopper |
| Relative | Anna Davis Hallowell, Benjamin Franklin, Mayhew Folger |
| Wolde | Inngilisjo |
| Writing language | Inngilisjo |
| Janngi to | Oakwood Friends School |
| Award received | National Women's Hall of Fame |
Lucretia Mott (jibinaa ko Coffin ; 3 lewru Yarkoma 1793 – 11 Noowammbar 1880) ko Ameriknaajo biyeteeɗo Quaker, daraniiɗo hakkeeji rewɓe, daraniiɗo waylude renndo . O sosiino miijo waylude ngonka rewɓe e nder renndo nde o woni e nder rewɓe woppitiiɓe e nder batu winndereewu haɓaade maccungaagu yuɓɓinaangu to Londres e hitaande 1840. E hitaande 1848, o noddaama e Jane Hunt e batu ngu ardinoo batu renndo gadano ko fayti e hakkeeji rewɓe, batu Favenca the Favens Senngooji ɗii mbinndaama.
Baawɗe makko haalde mbaɗti mo abolitioniste, feministe, e reformiste teeŋtuɗo ; o wonnoo ko waajotooɗo Quaker gila e fuɗɗoode mawngu makko. O wiyi yo ɓaleeɓe, worɓe e rewɓe fof, ndokke hakke woote (suffrage). Galle makko, e jom suudu makko hooreejo Quaker James Mott wonnoo ko nokku ɗo o jooɗii e laawol laana njoorndi les leydi . Mott walli ngam sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara rewɓe to Pennsylvania e duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore e mooftude kaalis ngam wallitde duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe to Philadelphia . O wonii neɗɗo mawɗo e nder dille peewnitgol haa o maayi e hitaande 1880. Nokku saraaji hoɗorde makko juutnde e nder wuro Cheltenham, hannde ina wiyee La Mott, ngam teddinde mo.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lucretia Coffin jibinaa ko ñalnde 3 lewru bowte hitaande 1793, to Nantucket, ɓiɗɗo ɗiɗaɓo Anna Folger e Thomas Coffin. [1] Baaba makko, hono Kapiteen Thomas Coffin, ko iwdi gooto e soodooɓe adanɓe e duunde Nantucket , o jokki golle baaba makko, hono njulaagu baleeji. Yumma makko ina joginoo njulaagu galle, ina yeeyda to Boston ngam soodde marsandiis ngam soodde nebam e buubaaji ummoriiɗi e duunde ndee. [2] Lucretia ina heewi dogde golle tokoose ngam yumma mum, ina ƴakka laana ndiwoowa ngam heɓde kaɓirɗe e ballal ngam ɓesngu mum. E nder yumma makko, o woniino iwdi Peter Folger, misioneer to Nantucket e cakkital kitaale 1600. [1] Koɗo makko ko Benjamin Franklin, gooto e Framers doosɗe leydi, banndiraaɓe Folger woɗɓe ko Tories, ɓeen heddiiɓe e hoolaare laamu Angalteer e sahaa njiimaandi Amerik. [1]
E hitaande 1803, tawi omo yahra e duuɓi 10, baaba makko ummii galle Coffin, fayti Boston ngam wontude njulaagu. [1] O neldaa ko e duuɓi 13 to Duɗal Nine Partners, to diiwaan Dutchess, to New York, ngal Fedde Sehilaaɓe (Quakers) ardii. [1] James Mott, gardinooɗo jom suudu makko, ko jannginoowo makko toon. [2] Nde o heɓi duuɓi 15, o wonti jannginoowo toon caggal nde o heɓi bak makko [2] [1] o anndi wonde jannginooɓe worɓe e nder duɗal ngal ina njoɓee no feewi ko ɓuri gollotooɓe rewɓe, ɗum noon ina huɓɓi nafoore makko e hakkeeji rewɓe . [1] O yiɗiino kadi haɓaade maccuɗaagu gila omo woni cukalel. [2] Caggal nde ɓesngu makko ummii Filadelfi e hitaande 1809, [1] kanko e James Mott ɓe ndewi [1] e hitaande 1810. [3] James wonti njulaagu e nder wuro ngo. [3]
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ñalnde 10 abriil 1811, Lucretia Coffin resi James Mott to batu Pine Street to Filadelfi . [1] James ko jom ngalu Quaker [3] mo o renndini nafooje makko e haɓaade maccungaagu, o walli hakkeeji rewɓe, o walli sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore . Ɓe njibini sukaaɓe njeegomo, njoyo e maɓɓe mbaɗti mawnude.
Mott sankii ko ñalnde 11 noowammbar 1880, e rafi ɓuuɓɗo to galle mum, to Roadside, [1] e nder diiwaan ganndiraaɗo hannde La Mott, to Cheltenham, to Pennsylvania . O wirnaa ko e nokku wirwirnde Fair Hill, nokku wirwirnde Quaker en to Fuɗnaange Filadelfi. [1] E wirwirnde makko, silsil juutɗo waɗi. Nde loppiti nde goɗɗo naamndii, "Moy waawi haalde? Waajoowo oo maayii."
Ministeer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1821, tawi omo yahra e duuɓi 28, Mott anndiraa ko Batu Sehilaaɓe makko ( "recorded" ) wonde jaagorde. [1] E oon sahaa o waajiima ko famɗi fof duuɓi tati. [lower-alpha 1] O ciimtii miijo makko o wiyi : "Miɗo yiɗi moƴƴere sahaa kala, e nder cukaagu am miɗo yiɗi waɗde ko moƴƴi, mi alaa hoolaare e miijo ngo yimɓe fof keɓata e bonanndeeji aadee." Mott yahri ko e nder leyɗeele dentuɗe Amerik fof — Angalteer keso, Nuwel York, Pensilvaani, Virgini, Maryland, Ohio, e Indiyana — haa Angalteer. [5] Ko seeɗa e oon sahaa, Mott ina jeyaa e fedde rewɓe ɓe ngonaa dewbo e dewbo, ina heen Jane Fenn Hoskens e Elizabeth Fry, yahooɓe e nder golle maɓɓe Quaker. [5] O siforaama wonde debbo "jikku neɗɗaŋke e laaɓɗo, jogiiɗo doole jikku mawɗe." [4] Waajuuji makko teeŋtinii annoore ndernderiire Quaker walla woodgol Diine e nder kala neɗɗo, hono no Elias Hicks waajiri nii. Mott e gorko mum ndewi ko e diine Hicks, ɗum wonti ko ɓuri teeŋtude e luural hakkunde Quakers en, ɓe peccii e Hicksite walla Orthodox. [5] Ko ɗum waɗi Mott woniino gardiiɗo batu hitaandeejo Philadelphia, o yahdi e golle Hicksite. Hicksite en, woni caltal liberal en, ina mbiyatnoo sahaa e sahaa fof ko Quaker en Unitarien en . [2] Hicksite en ɓuri waawde jeyeede e sahaaji mbayliigu renndo, ina jeyaa heen abolitionism e hare ngam hakkeeji rewɓe. Sehilaaɓe Hicksite woɗɓe ko Susan B. Antoni e Alice Paul . [5] Waajuuji Mott ina mbaɗi heen geɗe makko ɗe o yaltini e miijooji goɗɗi luulndiiɗi maccungaagu. [1]
Diine Mott ina joginoo semmbe e juuɗe Unitariyankooɓe ina jeyaa heen Teodoor Parker e William Ellery Channing kam e Quaker en adanɓe ina jeyaa heen William Penn . O goongɗini wonde « laamu Alla ina woni e nder neɗɗo » (1749). Mott ina jeyaa e rimɓe diineeji sosnooɓe Fedde Diineeji Limtuɗi e hitaande 1867, tawi ina wondi e Rabbi Ishaq Mayer Wise, [6] Ralph Waldo Emerson e Tomaas Wentworth Higginson .
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 4 5 6 7 8 Faulkner 2011.
- 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedCT-obit - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedpapers - 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedWikisource - 1 2 3 4 Bacon 1989.
- ↑ The Free Religious Association 1907.
<ref> tags exist for a group named "lower-alpha", but no corresponding <references group="lower-alpha"/> tag was found