Jump to content

Lundazi

Iwde to Wikipedia
Lundazi
human settlement
LesdiSammbiya Taƴto
Nder laamooreEastern Province Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+02:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto12°17′3″S 33°10′40″E Taƴto
Ɗemngal ngal sarwisiji leydi fu njoni haaludeTumbuka Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://www.lundazicouncil.gov.zm/ Taƴto
Map

Lundazi ko wuro e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Zambie, ina woni sara keeri leydi Malawi, ko ina wona 187 km to fuɗnaange Chipata. Lundazi ina anndaa e "Boma" walla nokku njuɓɓudi (boma ummorii ko e helmere swahili firti ko ŋoral ƴiye, mahaa ngam reende jawdi walla kaɓirɗe yahooɓe). Ko ɗoon wonnoo gardiiɗo koloñaal. Lundazi woni jooɗorde ngam diiwaan Lundazi. Nde woni ko toownde dow bannge fuɗnaange falnde Luangwa, nde woni ko sara keeri deƴƴuɗi (Keeri Mqocha/Mtyocha) feewde Malawi.


Koolaaɗo kuuɓal

Ina waɗi laana ndiwoowa, duɗe e otel e mbaadi galle laamorɗo Normandi. Mahngo galle oo fuɗɗii ko e hitaande 1948, ko komisariyaajo diiwaan biyeteeɗo Errol Lancelot Button (1913-1991) jibinaaɗo to leydi Keñiya, mo nganndu-ɗaa ko kañum sifotoo diidi mum e dow ɓalewol paaspoor simme. Catal ngal ina ndaara ŋoral ɗo maayo Lundazi e maayo Msuzi kawri, ngal Button dammi e huutoraade leydi ndi nawtaa e nokku hee e nder ɓulli huɗo. Jooni noon, baraas oo ina rokka ndiyam Lundazi, meeɗiino wonde hoɗorde hippooji keewɗi.

Wuro ngo ina jogii kadi opitaal diiwaan, posto, bankeeji ɗiɗi, nokkuuji ɗiɗi petroŋ, luumo, e won e duɗe tokoose.[citation needed]

Sifaa politik nokku Lundazi ina waɗi 25 diiwaan e 11 laamu. Kala diiwaan ina lomtiniree diisneteeɗo cuɓaaɗo e laamuuji 11 ɗii diisneteeɓe ɗiɗo wakilaaɓe e nder diisnondiral diiwaan Lundazi.

Suudu Diisnondiral Lundazi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Suudu Diisnondiral Lundazi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɗemngal kaaleteengal ko Tumbuka. Ko ɓuri heewde e ngalu nguu ko ndema e njulaagu. Ko ɓuri heewde e yeeyooɓe ɓee ko Zambinaaɓe iwdi Asii. Lundazi ina jogii innde lollunde ‘Box One Kanele’ (ina wayi no ko fenaande ‘Kolonel’).

Lundazi ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi (Köppen: Cwa) e sahaaji laaɓtuɗi ɓuuɓɗi e yoorooji. Oktoobar e noowammbar ko lebbi ɓurɗi wulde, ndunngu ɓuri ɓuuɓde, lewru sulyee ko lewru ɓurndu yooɗde. Wakkati ɓuuɓɗo, tuggi noowammbar haa marse, ina heɓa toɓooli keewɗi, tawi noon sahaa ɓuuɓɗo, tuggi lewru mee haa oktoobar, toɓooli ina pamɗi.

Dataaji weeyo ngam Lundasi (1991-2020)

Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande

Toowgol °C (°F) 34,0

(93,2) 37,6

(99,7) 33,9

(93,0) 34,1

(93,4) 34,7

(94,5) 32,2

(90,0) 31,4

(88,5) 35,0

(95,0) 37,5

(99,5) 39,5

(103,1) 40,2

(104,4) 37,7

(99,9) 40,2

(104,4)

Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 28,7

(83,7) 29,1

(84,4) 29,1

(84,4) 28,9

(84,0) 28,5

(83,3) 26,7

(80,1) 25,8

(78,4) 28,0

(82,4) 30,7

(87,3) 32,5

(90,5) 32,8

(91,0) 30,2

(86,4) 29,3

(84,7)

Hakindo °C (°F) ñalnde kala ko 23,4

(74,1) 23,5

(74,3) 23,2

(73,8) 22,0

(71,6) 20,3

(68,5) 18,2

(64,8) 17,4

(63,3) 19,4

(66,9) 22,3

(72,1) 24,6

(76,3) 25,4

(77,7) 24,2

(75,6) 22,0

(71,6)

Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 18,1

(64,6) 17,9

(64,2) 17,3

(63,1) 15,1

(59,2) 12,0

(53,6) 9,6

(49,3) 8,9

(48,0) 10,8

(51,4) 13,8

(56,8) 16,6

(61,9) 18,0

(64,4) 18,2

(64,8) 14,7

(58,5)

Winndito les °C (°F) 12,4 (54,3) 13,0 (55,4) 9,4

(48,9) 7,8

(46,0) 4,7

(40,5) 0,7

(33,3) 3,0

(37,4) 1,1

(34,0) 7,3

(45,1) 9,0

(48,2) 10,0

(50,0) 10,8

(51,4) 0,7

(33,3)

Hakindo toɓooli mm (innde) 230,0 (9,06) 161,6

(6,36) ko 150,0

(5,91) 31,1

(1,22) 4,8

(0,19) 0,0

(0,0) 0,2

(0,01) 0,1

(0,00) 6,2

(0,24) 4,3

(0,17) 54,3

(2,14) 140,0

(5,51) ko 782,6

(30,81)

Iwdi ndii ko NOAA

  1. "Lundazi". Retrieved 29 January 2016.
  2. "Table 1 Overview of the Köppen-Geiger climate classes including the defining criteria". Nature: Scientific Data (in Engeleere). 23 October 2023.
  3. "World Meteorological Organization Climate Normals for 1991-2020 — Lundazi". National Oceanic and Atmospheric Administration. Retrieved January 24, 2024.