Māori Muslims
| Subclass of | Māori, Diina Lislaama |
|---|---|
| Diina | Diina Lislaama |
| Lesdi | Niw-Zilannda |
Juulɓe Māori ko renndo tokooso e nder leydi Nuwel Selannde.
Mawnugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lislaam ina hiisa wonde diine ɓurɗo yaawde mawnude e nder Māori,[1][2] kono ko ɓooyaani koo tan ko ɓeydagol yimɓe 39 e nder duuɓi 12 hakkunde 2006 e 2018. Limlebbi binnditagol ina hollita limoore juulɓe leñol Māori ɓeydiima gila e 99 2001. Yimɓe juulɓe Māori ɓaawo man ɓe ɗon mari 1,077 nder hitaande 2006 haa 1,083 nder hitaande 2013 haa 1,116 nder hitaande 2018. Ko wonaa ɗum koo, renndo juulɓe Māori e hitaande 2006 ɓuraani 0,19 e nder teemedere (565 329). Nuɗɗinki aadaaji woni ko ɓuri heewde e miijooji diineeji Māori, e woɗɓe jeyaaɓe e gootal e ekklesiyaaji Kerecee’en keewɗi, walla ekklesiyaaji sinkretik ba Rātana.
Ardiiɗo fedde juulɓe Aotearoa (AMMA) nde jooni, Te Amorangi Izhaq Kireka-Whaanga, annditaama nder juulɓe 500 ɓurɓe semmbe. Ɓe kollitii wonde Lislaam e kuule mum tiiɗɗe e nehdi mum ko doole moƴƴe e nder ƴellitaare Maori.
E hitaande 1990 Fedde Fedde Lislaam leydi New Zealand yuɓɓinii kawral gadanal hakkunde Maori e juulɓe eggooɓe to Wellington Marae. E hitaande 2003 fedde juulɓe Canterbury yuɓɓinii kewu "ñalngu juulɓe ngenndiwal Māori" to juulirde Canterbury[nde?] e Marae ngenndiijo Ngā Hau e Whā to Aranui.
Firo Quraana e ɗemngal Māori
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Abriil 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas)
Mr Shakil Ahmad Monir hokki Mirza Masroor Ahmad (Kaliifa julbe Ahmadiyya) deftere Qur'aana arandeere nde o firi nder ɗemngal Maori ngam hokkugo barkaaji hitaande teemerre hitaande 2008 ko ɗum woni ko wiyetee Kuranu Tapu e ɗemngal Maori.
Mr Monir waɗii dumunna e nder leydi Nuwel Selannde e caggal leydi ina waɗa ndeeɗoo golle. O sosi ekipaaji ɗi Mr Mohammed Iqbal VRD, JP e Mr Mohammed Shahid ngam wallitde mo e njuɓɓudi ndii eɓɓaande.
Mr Monir yahiino leydi Nuwel Selannde e hitaande 2010 ngam udditde Kuranu Tapu. O heɓi teddungal daranaade ndee hiirde ko no wakiliijo laawɗuɗo Mirza Masroor Ahmad, Khalifatul Masih V e ko o binnduɗo firo ngoo. O waɗii waktuuji keewɗi ngam ƴeewde so tawii golle firo ɗee ina ɓadii no feewi binndol aarabeeɓe asliwol ngol Qur’aana jippinaa.
Koppi oo Qur’aana kadi hokkaama laamɗo Tūheitia to marae yaasi Hamilton, ɗum hokki Mr Monir fartaŋŋe haaldude e fedde mawnde Māori e ɗemngal maɓɓe, o wiyi. O wi’i, Ɗum ɗon weli, yimɓe ɗon mbelmbelta ɓaawo mi timmini.
Fedde juulɓe Ahmadiyya woni fedde juulɓe arandeere firtunde feccere adannde Qur’aana e ɗemngal Māori.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lislaam to leydi Nuwel Selannde
Doggol juulɓe
Inndonaaɓe Maori
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Bhandari, Neena (16 March 2009). "NEW ZEALAND: Asian Muslims Tell Their Own Stories". Retrieved 10 March 2017.
- ↑ Onnudottir, Helena; Possamai, Adam; Turner, Bryan (2012). "Islam and Indigenous Populations in Australia and New Zealand". Muslims in the West and the Challenges of Belonging: 60–86. Retrieved 10 March 2017.