Jump to content

Maayo Awash

Iwde to Wikipedia
Maayo Awash
Wokiro River
Mouth of the watercourseLake Abbe Taƴto
Lake on watercourseLake Abbe Taƴto
LesdiEcoppi Taƴto
Jonde kwa'odineto9°0′43″N 38°8′50″E, 11°11′10″N 41°42′28″E Taƴto
Map

Maayo Awash (won e sahaaji ina winndee Awaash; Oromo: Awaash walla Hawaas , Amharik: ዐዋሽ , Afar: Hawaash We'ayot , Somali: Webiga Dir , Itaali: Auasc ) ko maayo mawngo to Ecoppi. Laawol maggol fof ina tawee e keeri Ecoppi, ina ɓuuɓtoo e nder ŋoral maayooji jokkondirɗi, puɗɗortooɗi maayo Gargori, haa joofna e maayo Abbe (walla Abhe Bad) to keerol leydi Jibuti, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hoore Golf Tajoura. Maayo Awash ko maayo mawngo e nder weendu ɓuuɓndu (endorheic) ɓuuɓndu, ɓuuɓndu e nder nokkuuji Amhara, Oromia e Somali, kam e feccere fuɗnaange Diiwaan Afar. Maayo Awash, ina waɗi nokkuuji 23 njuɓɓudi, ina waɗi 10% e nokkuuji Ecoppi.[1]

Basin oo ina heewi jogaade dumunnaaji toɓooli ɗiɗi, dumunna juutɗo hedde lewru marse (Belg), dumunna ɓurɗo juutde hakkunde lewru suwee e suwee (Kiremt), tawi heen feccere ina fadi toɓooli gooto ɓurɗo juutde. Waylo-waylo weeyo ina teskaa ina ɓeyda ŋakkeende ndiyam e nder yontaaji kala e nder nokkuuji keewɗi e nder weeyo ngo, sabu ɓeydagol nguleeki e ustaare toɓooli.[2]

Ko maayo Awash ɓuri ƴellitaade, huutoreede, huutoreede, ɓurde bonnude, e ɓurde heewde yimɓe (ko ɓuri 15% walla fotde 18,6 miliyoŋ e nder 120 miliyoŋ) e nder Ecoppi (e hitaande 2021).[6] Jaawgol mawnugol ndema, gollorɗe e urbanisaasiyoŋ e nder weendu nduu, kam e ɓeydagol yimɓe ina addana ɗaɓɓaande ɓeydotoonde e ngalu ndiyam weendu nduu. Ko ɓuri heewde e ɓuuɓri ndiyam e nder weeyo toowngo Awash ummorii ko e ɓuuɓri gollorɗe e gure, e ɓuuɓri ndema (pesticides, fertilizers), e ɓuuɓri ɓuuɓri. Industiriiji polluɗi e nder weeyo ngo ina mbaɗi: tanneries, pentiir, hirseeji, mbaylaandi, mbaylaandi, mbaylaandi njaram, mbaylaandi suukara, safrirde, e farmasiiji.[3]

Falnde Awash (haa teeŋti e Awash hakkundeejo) ina anndaa e winndere ndee kala sabu mum heewde ƴiye hominin, ina rokka heen humpitooji ɗi ngalaa ɗo kaaɗi e ƴellitaare aadee en gila e fuɗɗoode.[4] "Lucy", gooto e ƴiye hominin ɓurɗe lollude, yiytaa ko e les falnde Awash.[4] Ngam nafoore mum to bannge paleontologie e anthropologie, falnde lesre Awash ndee winnditaama e doggol taariindi winndereyankoori UNESCO e hitaande 1980.[5]

Maayo Awash, ina waɗi nokkuuji 23 njuɓɓudi laamu, ina waɗi 10% e nokkuuji Ecoppi, ina jaɓɓoo fotde 17% e yimɓe mum.[1] Feccere e maggal woni ko e ŋoral mawngal Ecoppi. Maayo Awash ina waɗi 1 200 kiloomeeteer (750 miil).[6] Nde fuɗɗotoo ko e nokkuuji toowɗi hakkundeeji Ecoppi to tooweeki 3 000 meeter (9 800 ft) nde rewi e nokkuuji keewɗi hade mayre jokkondirde e maayo Abbe to tooweeki 250 meeter (820 ft).[7] Basin maayo Awash ina feccii e pecce tati: dow, hakkunde, e les.[7]

Awash ummotoo ko to fuɗnaange tufnde Warqe, bannge worgo Addis Abeba e nder woreda Dendi, sara wuro Ginchi, Zone Shewa bannge worgo, Oromia. Caggal nde naati les falnde mawnde, Awash ina ilna fuɗnaange ngam lootde tufnde Zuqualla to bannge fuɗnaange ndeen bannge worgo-fuɗnaange, hade mum naatde e weendu Koka. Ko ɗoon ndiyam huutortee ngam irnude gese kaaƴe. Dow, Awash rewi wuro Adama e nokkuure ngenndiire Awash. Ndeen nde hawri ko e daande mayre nano e maayo mayre mawngo, hono maayo Germama (walla Kasam), hade mayre wirtaade fuɗnaange-rewo ko ina tolnoo e 11°0′N 40°30′E haa fuɗnaange haa 12° hade mayre wirtaade fuɗnaange haa timma haa nde yettoo maayo Gargori.

Maayo Awash goɗɗo ina jeyaa heen (e nder doggol dow): maayo Logiya, maayo Mille, maayo Borkana, maayo Ataye, maayo Hawadi, maayo Kabenna e maayo Dukem. Wurooji e gure gonɗe e laawol maggol ina mbaɗi Metehara, Awash, Gewane e Asaita.

Won maayooji ɓuuɓɗi, maayooji, ɓulli ngulɗi, e ɓulli e nder ŋoral Awash hakkundeewal.[7]

Ko ɓuri heewde e weeyo maayo Awash ko dille nokkuuji gonɗi e nder weeyo (ITCZ). E nder yahdu mum feewde worgo e lewru marse/abriil e ruttaade mum feewde fuɗnaange, ITCZ ​​ina sosa dumunnaaji toɓooli ɗiɗi, dumunna ɓurɗo juutde hedde lewru marse (Belg), e dumunna juutɗo hakkunde lewru suwee e suwee (Kiremt), tawi heen feccere ina fadi e dumunna toɓooli gooto ɓurɗo juutde. Wakkati toɓo ina heewi wonde bimodal feewde fuɗnaange Ecoppi e ko famɗi fof unimodal feewde hirnaange Ecoppi. Wakkati hakkunde lewru Oktoobar e lewru Marse ko wakkati yooro, wi'eteeɗo Bega.[8] Sarɗiiji semi-arid haa arid ina keewi e nder falnde Rift. E ko feewti heen, nokkuuji toowɗi ɗii ina keɓa ko ina ɓura 1 600 milimeeteer (63 in) toɓo e ca. lebbi jeegom e hitaande.[9]

Waylo-waylo weeyo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wiɗto waɗaango e hitaande 2018 hollitii batte waylo-waylo weeyo e geɗe ndiyam e nder geec Awash. Ɓe kuutoriima mbaadiiji tati weeyo ummoraade e Eɓɓaande 5 (CMIP5) e mbaadiiji tati garooji (2006–2030, 2031–2055, e 2056–2080). Modeluuji ɗii cuɓaama e fawaade e golle mum en e nanngugol sifaaji toɓooli daartol. Mudda fuɗɗorde huutorteende ngam ƴeewndaade ko 1981–2005. Heɓde ndiyam garoowo oo hiisaama ko seerndi toɓooli e peeje potɗe huutoreede ngam huutoraade senaareeji ɓuuɓɗi (RCP8.5). Eɓɓaaɗe e yontaaji tati garooji ɗii ina kollita ɓeydagol ŋakkeende ndiyam e nder yontaaji kala e nder geɗe baɗɗe faayiida, sabu ɓeydagol nguleeki e ustaare toɓooli. Ngal ustaare ndiyam maa ɓeydu baasal ndiyam e nder weeyo ngo, ɓeyda hulɓinaade kisal ndiyam wonande sekteeruuji ceertuɗi.[5]

Hidrolooji ndiyam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Toɓooli, yoorooji e ilamji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Toɓo ina seerti no feewi e nder weendu nduu gila e hitaande haa e hitaande aroore (ɗum woni ko wiyetee mbayliigu toowngu nder hitaande). Ɓooygol ndiyam e nder yontaaji joorɗi ina anndaa ko caɗeele wonande golle ceertuɗe ko wayi no ndiyam e dokkal ndiyam nder galleeji e nder njuɓɓudi laamu Awash.[5] Kono kadi ilam ina heewi waɗde e sahaa toɓooli mawɗi e lewru sulyee e lewru ut.[11] Nokku ilam ina seerti wonande ɓuuɓri Awash toowndi, hakkundeeri e les.[11] Wiɗtooji kollitii wonde "mbaydi e keewal ilam e nder weeyo Awash ina ceerti no feewi e hollirde geɗe keewɗe ɗe weeyo ngoo woni".[12]: 7 Yeru, e nder gure mawɗe, ilam ɓuuɓɗam e ɓuuɓol maayo ina anndaa ina waɗa.

Yaawde mawnugol ndema, gollorɗe e urbanisaasiyoŋ e nder diiwaan Awash, kam e ɓeydagol yimɓe ina addana ɗaɓɓaande ɓeydotoonde e ngalu ndiyam diiwaan oo. Basin oo ina anndaa e waylo-waylo weeyo toowngo tawa ina waɗi yooro e ilam, kadi waylo-waylo weeyo ina gasa tawa ina ɓeyda caɗeele gonɗe heen ɗee.[5] Peeje njuɓɓudi ndiyam garooje ina poti huutoraade denndaangal sekteeruuji ɗii, tawa ina teskaa potal wonande huutortooɓe ceertuɓe.[5]

Peeje vursugol ilam ina njuurnitee, ina jeyaa e wasiyaaji zi huutoraade "peewnugol kuutoragol leydi ndi 'flood-centric' e nder miijo mum e mbaadi mum [...]. Ɗum firti ko anndude (e reende) nokkuuji ilam saraaji nokkuuji mahdi e anndude nokkuuji baawzi accude ilam ngam soomde batte extre:1." 

Ndiyam les leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Recharge ndiyam les ina seerti hakkunde teddeendi ɓurndi 350 milimeeteer (14 in) hitaande kala e nder tooweeki toowki e alaa recharge e les falnde rift.[10][13] Ndiyam les leydi ɓuri heewde ɓuuɓde ko e ŋoral e dow ŋoral toowngal dow 1 900 m a.s.l.,[14] ɗo toɓooli hitaande kala ɓuri 1 000 milimeeteer (39 in).[13] Recharge tokooso nokkuure ina foti kadi waɗde e banngeeji ɓulli rift valley.[14] Recharge ndiyam les artificiel ina jokki e nokkuuji ɗo ndema ndiyam to falnde rift.[14] Recharge ummoraade e majjugol maayo e rewrude e infiltration ummoraade e maayooji ina jogii darnde e nder Rift mawɗo Ecoppi e nder Afar fuɗnaange.[13]

Basin Awash ko nokku keewɗo yimɓe e gollorɗi ɗo gollorɗe keewɗe tuugnii e ndiyam les ngam golle mum en. Ko zuum wazi, ko vuri heewde e evvooje vamtaare aadee e nder weeyo ngo maa njokku fawaade e keewal e njuvvudi ndiyam les ɗam.[8] Njuɓɓudi ndiyam les ina ɗaɓɓi peeje cemmbinɗe sabu caɗeele aduna ɗe ɓeydagol jaawngol yimɓe, urbanisme, waylo-waylo weeyo, e golle aadee keewɗe.[8]

Ko ɓuri heewde e weendu Awash ina jeyaa e ekoregion laddeeji montane Ecoppi. E dow tooweeki, ko huɗo e leɗɗe Ecoppi e nokkuuji ɓuuɓɗi Ecoppi ɓuri heewde. Eko-region laddeeji e ɓulli Somali ɗi Acacia–Commiphora ina njogii nokkuuji toowɗi e nder Rift.[15]

Leɗɗe basin ina njogii batte tiiɗɗe e anthropogenic.[10] E nder geec Awash toowɗo e hakkundeejo oo fof, heddiiɓe e sifaaji savannaaji ceertuɗi ina njiyee haa jooni. Ɗe ummorii ko e savannaaji ƴiye e nder rift les, ladde, huɗo e savannaaji udditiiɗi dow 800 m e savannaaji leɗɗe e dow ŋoral e dow tooweeki.[16]

Falnde Awash les ina jeyaa e nokkuuji laddeeji gadiiɗi reeneede ngam puccu ladde Afrik. Jooni noon, daaba oo majjii e nder nokku biyeteeɗo Yangudi Rassa, kono haa jooni ina tawee e nokku ladde Mille-Serdo saraaji mum.[17] Daabaaji mawɗi goɗɗi jeyaaɗi e nokku oo ina njeyaa heen: Beisa Oryx, gaas Soemmering, gaas Dorcas, gerenuk e gaas Grevy. Koɗorɗe kadi ina njibina e nder maayo ngoo.

Golle aadee e batte mum

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Basin Awash woni ko ɓuri ƴellitaade, huutoreede, huutoreede, ɓurde mettinde, e ɓurde heewde yimɓe (ko ɓuri 15% walla fotde 18,6 miliyoŋ e nder 120 miliyoŋ) e nder Ecoppi.[6] Awash hakkundeejo ina anndaa e jogaade ndiyam mawɗam e tokosam, kam e njulaagu ndema e njulaagu suukara (Wenji, Methara, e njulaagu suukara Kesem).[8]

Ndiyam ɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ndiyam gonɗam e nder gure mawɗe hono Addis Abeba, Mojo e Adama, e kadi, ndiyam ɓuuɓɗam ngam leyɗeele ndema nokkuuje e njulaagu (hono ndema kaaƴe) fawii ko e maayo Awash e ŋore mum.[18]

Golle faggudu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Faggudu maayo Awash ɓuri heewde ko e ndema e sarwisaaji, tawi ko sakkitiiɗi ɗii ɓuri heewde e caka wuro mawngo Addis Abeba. Demal ina heewi huutoraade ndiyam (fotde 89% e kuutoragol ndiyam e nder tovo ngo) ina teskaa wonde ina jokki wonde sabaabu vamtaare faggudu e nder duuvi garooji zi. Pewnugol gese haa teengti noon ko geze mawze e faggudu vursugol ngol, zum wonnoo ko vursugol jaawngol e nder duuvi cakkitiizi zi, zum wonnoo ko 7,9% e yontere kala e nder tovo ngo, hakkunde 2004 e 2014. Haa e hitaande 2012, keewal ndema vursugol ngol ina famzi 2% e kala ko ina wona[4].

Laddeeji ina pamɗi e nder maayo Awash, so wonaa seeɗa e leɗɗe eukaliptus tokoose. Yaasi Awash National Park savannaaji udditiiɗi e leɗɗe ina ɓadii ndema e gese. Ɗuum ina teskaa e denndaangal terɗe escarpment.[16] Ko ɗoon ɓuuɓri leɗɗe cakkitiiɗe ɗee heddii no ngonka adanka savannaaji ɗii nii, tawi noon laral huɗo ngal lomtinaama e ndema. Ko tooweeki ɓurki toowde tan hollirta haa jooni leɗɗe jokkondirɗe. Feccere e laddeeji zi mbazaama e nokkuuji zi ndemaaka e laddeeji konifereeji zii. Gese ndema ɗee ko (endemik) teff, maaro, sorgo, ñebbe e leɗɗe.[16]

Duunde ina famɗi ɗo ndema waawi wonde. Jawdi ndii ina ñaama e saraaji gese e saraaji laabi e dow ŋoral ŋoral. Ɗumɗoo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e sabaabuuji ɓuuɓgol, sibu ɓuuɓri leɗɗe ina bonna heen seeɗa. Duuɓi ɓuuɓɗi ko huunde woowaande e nder weeyo Awash.[19]

Kewuuji ɓuuɓɗi e yoorooji keewɗi ina kaɗa golle faggudu e nder weeyo ngo. Feccere mawnde e miskineeɓe teeru gollotooɓe e ndema toɓooli e nder leyɗeele marginaal ɗe yooro heewi, tawaaɗe e hakkundeere e les njiimaandi ndii ina tampina no feewi yooro keewngo.[4]

Feere weeyo ina jogii tawo batte keewɗe e yimɓe e ƴellitaare faggudu e nder weeyo Awash. Yoorooji mawzi e nder weeyo ngo addanii ustaare mawnde e ndema e maayde jawdi, zum addani veydaare e ŋakkeende nguura. Ustaare toɓooli seeɗa (5%) ina qiimee ina usta 5% e geɗe ndema (PIB) e nder baas oo, tawa ina usta 10% e geɗe ndema.[4] Ɗaɓɓaande ballal neɗɗankaagal ina heewi no feewi sabu ŋakkeende weeyo, ko wayi no kewuuji El Niño 2015/2016 baɗnooɗi yooro mawngo e jaabawol neɗɗankaagal jowitiingol e ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 10 neɗɗo e nder leydi ndii, tawi diiwanuuji keewɗi ɓurɗi teeŋtude ina tawee e nder geec Awash.[5]

Laabi ɓuuɓɗi e nder gure e nder gollorɗe ina pamɗi, ina ŋakki e nder maayo Awash. Ɗo ɗe ngoni ɗoo, ƴiiƴam majji (ko heewi ko bonnata) ina njuutee e maayooji ɓadiiɗi, ina mbonna ɗe.[18]

Mawnugol gollorɗe e gure e nder geec maayo Awash bonnii no feewi ekosistem sabu tookeeji gonɗi e nder ndiyam. Ko ɓuri heewde e ɓuuɓri ndiyam e nder maayo Awash toowngo ummorii ko e ɓuuɓri gollorɗe e gure, e ɓuuɓri ndema (pesticides, fertilizers), e ɓuuɓri ɓuuɓri. Golle anthropogenic e geogenic fof ina mballita e ŋakkeende nguura ndiyam teskaande.[6] Helmere geogenic firti ko mborosaaji baɗɗi e tagoore rewrude e tektonik, loope, cumu vulkanik, e geɗe ɓuuɓɗe ceene.[citation needed]

Pollugol njamndi teddundi e nder ndiyam ɗam wontii huunde ɓeydotoonde saɗtude e nokkuuji e cellal yimɓe.[6] Industiriiji pollugol e nder maayo Awash ina njeyaa heen : liggorɗe mbaylaandi, liggorɗe pentiir, liggorɗe hirsude, liggorɗe mbaylaandi, liggorɗe birniiji, liggorɗe njaram, liggorɗe suukara, liggorɗe opitaaluuji, e leɗɗe cafrorteeɗe. Ndiyam mbonɗam ina naata e maayo ngoo gila e gure ko wayi no Adiis Abeba, Awash 7 Kilo, Ambo, Sebeta, Bishoftu, Gelan, Adama, Modjo. Rufngo ndema ina waawi wonde sabaabu pollugol njamndi teeŋtundi (As, Cd, Cu, Pb, U, e Zn) e nder geec, kadi ustude njamndi e nder gollorɗe ina waawi kadi addande njamndi teddundi toowndi ko wayi no As, Cd, Cr, Hg, Ni, Zn, e Pb.[6]

Kalite ndiyam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wiɗto mbayliigu ndiyam maayo e hitaande 2023 hollitii wonde tolnooji toowɗi njamndi teeŋtundi, ko wayi no Al, Mn, Mo, As, V, Fe, e Ba kolliraama e teddeendi 1257 μg/L, 626,8 μg/L, 116,7 μg/L, 61,2 μg/07., 61,2 μg/051 μg/L, e 211,7 μg/L, ko noon. E nder 20 njamndi teddundi vurndi moxxude, 20 % e parametruuji nder nokkuuji wiztooji zi ina njogii dow keerol OMS wonande ndiyam njareteeɗam ; Al (157 μg/L), V (100,5 μg/L), Fe (1082,7 μg/L), Mn (626,8 μg/L), e Mo (103,8 μg/L) kolliraama e nokkuuji saraaji maayo ngoo.[6] Ɗum ko caɗeele nde tawnoo ndiyam ummortooɗam maayo ina huutoree ngam ɓuuɓnude ndiyam njareteeɗam e ɓuuɓnude.[citation needed]

Heɓde mborosaaji gonɗi e nder ndiyam maayo ko huunde woɗnde. Ɗee geɗe ina mbaɗi leɗɗe cafrorteeɗe, geɗe toppitiiɗe neɗɗo, geɗe baɗɗe faayiida e nder gollorɗe, e kemikaaji ndema. Toɓɓe toowɗe gonɗe e mborosaaji gonɗi e nder leydi njiytaa ko e wiɗto waɗaango e hitaande 2023 e nder maayo e nder ndiyam ɗam : "Pesticides, leɗɗe daabaaji, ñamri artificiel, e geɗe toppitiiɗe neɗɗo njiytaa ko e sammeeji ummoriiɗi e denndaangal nokkuuji tawaaɗi (surface, leydi, e ndiyam ɓuuɓɗam wonnoo ko e ndiyam ɓuuɓɗam). Endocrine ɓulli ndiyam les leydi."[20]

Ndiyam maayo e ndiyam les ɗam ɓuuɓɗam ina njokkondiri no feewi. Kosam ɗam e nder ndiyam maayo ina waawi bonnude ndiyam les ɗam e ko nanndi heen. Wiɗto waɗaango e hitaande 2024, wiɗtii sifaaji ndiyam les ɗam e nder diiwaan Awash hakkundeejo ngam huutoraade ɗum e fannuuji keewɗi. Nde tawi ko mborosaaji ko wayi no arsenik, vanadium, gallium, litiyum, rubidium, krom, mangaan, njamndi, e sink tawaama ina keewi e nder ndiyam leslesam sara maayo Beseka, ko ɓuri heewde e mum en ko golle geɗe leydi, cumu ɓuuɓngu, e ɓuuɓgol kaaƴe.[8] Ko ɓuri feccere e ɓulli ndiyam leslesam ɗam moƴƴaani e yarde, ɗum noon ina addana renndooji nokkuuji ɗii caɗeele cellal mawɗe, tuugiiɗe e ɗeen ɓulli sabu ŋakkeende ndiyam laaɓɗam dow leydi.[8]

E nder Basin Awash hakkundeejo e leydi ndii fof, njuuteendi ndiyam ko vuri heewde e tovo ngo ina famzi no haanirta nii, ina famzi no haanirta nii. Waɗi noon, nokkuuji nder ŋorol Awash dowri, haa teeŋti noon e saraaji Modjo, Bishoftu, Gelan, e Addis Abeba, ina keewi no feewi e ɓuuɓri ndi rewaani laawol e pollugol ndiyam les ɗam.[8]

Paleontoloji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Neɗɗaŋke ina wuuri e nder falnde Awash ko famɗi fof gila e fuɗɗoode tagoore ndee. Heddiiɓe e hominiduuji keewɗi ko adii aadee tawaama e nder Awash hakkundeejo.[21] Heddii ko tawaa e nder falnde Awash ko gila e yontaaji Miyosen, Pliosen, e fuɗɗoode Pleistosen (ko ina wona duuɓi miliyoŋaaji 5,6–2,5 jooni), ina heen kadi ƴiye Ostralopitesin keewɗe, ina heen "Lucy", neɗɗo ɓurɗo lollude e Ostralopiteku.[7][21] Hominideeji goɗɗi majjuɗi njiytaaɗi e nokku hee ina njeyaa heen Homo erectus e Ardipithecus.

E teeminannde 16ɓiire maayo Awash ina wiyee maayo Dir mawngo, ina woni e leydi juulɓe.[22]

Teeminannde 20ɓiire

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Oropnaajo gadano rewindaade laawol maayo Awash haa joofni e nder oasis Aussa ko Wilfred Thesiger e hitaande 1933/1934, o fuɗɗii ko e wuro Awash, rewi laawol maayo ngoo haa joofni e maayo Abhebad, jokki yahdu makko fuɗnaange haa Tadjoura. (Fooyre wiɗtiyanke biyeteeɗo L. M. Nesbitt rewi heen geɗel gootel e laawol Awash e hitaande 1928, o woppii maayo ngoo to Asaita, o yahri to fuɗnaange rewrude e Depression Afar haa o arti e maayo boɗeejo.[23])

E hitaande 1960, baraas Koka timminaama e dow maayo Awash e nokku mo 75 kiloomeeteer (47 mi) ummoraade Addis Abeba. E udditgol maggol, ngol wonti ƴulɓe mawɗe e nder nokku hee. Ladde ndiyam laaɓɗam ɗam, Lake Gelila (anndiraande kadi ko ɓuuɓri Koka), ina waɗi fotde 180 kiloomeeteer kaaree (69 miil kaaree). Ladde ndee e baraas oo fof ina hulɓinii sabu ɓeydagol nguleeki.

Renndo e pinal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Falnde Awash gila hedde 9° N dow ko galle aadaaji leñol Afar e leñol Issa Somali.[24] Falnde Awash naatnaama e nder Fatagar, Ifat, e Shewa.[10]

Banke hakkunde leyɗeele Awash inniraa ko maayo Awash.[11]

  1. 1 2 Borgomeo, Edoardo; Vadheim, Bryan; Woldeyes, Firew B.; Alamirew, Tena; Tamru, Seneshaw; Charles, Katrina J.; Kebede, Seifu; Walker, Oliver (2018). "The Distributional and Multi-Sectoral Impacts of Rainfall Shocks: Evidence From Computable General Equilibrium Modelling for the Awash Basin, Ethiopia". Ecological Economics. 146: 621–632. Bibcode:2018EcoEc.146..621B. doi:10.1016/j.ecolecon.2017.11.038. Text was copied from this source, which is available under a Creative Commons Attribution 4.0 International License
  2. Taye, Meron Teferi; Dyer, Ellen; Hirpa, Feyera A.; Charles, Katrina (2018). "Climate Change Impact on Water Resources in the Awash Basin, Ethiopia". Water. 10 (11): 1560. Bibcode:2018Water..10.1560T. doi:10.3390/w10111560. ISSN 2073-4441. Text was copied from this source, which is available under a Creative Commons Attribution 4.0 International License
  3. Abebe, Yosef; Whitehead, Paul; Alamirew, Tena; Jin, Li; Alemayehu, Esayas (2023). "Evaluating the effects of geochemical and anthropogenic factors on the concentration and treatability of heavy metals in Awash River and Lake Beseka, Ethiopia: arsenic and molybdenum issues". Environmental Monitoring and Assessment. 195 (10): 1188. Bibcode:2023EMnAs.195.1188A. doi:10.1007/s10661-023-11674-z. ISSN 0167-6369. PMC 10497432. PMID 37698767. Text was copied from this source, which is available under a Creative Commons Attribution 4.0 International License
  4. 1 2 "Lower Valley of the Awash". UNESCO World Heritage Site. United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization. Retrieved 18 September 2021.
  5. "Lower Valley of the Awash". UNESCO World Heritage Site. United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization. Retrieved 18 September 2021.
  6. "Climate, 2008 National Statistics (Abstract)" Archived 2010-11-13 at the Wayback Machine, Table A.1. Central Statistical Agency website (accessed 26 December 2009)
  7. 1 2 3 Abebe, Yosef; Alemayehu, Taye; Birhanu, Behailu; Alamirew, Tena; Alemayehu, Esayas (2024). "Demystifying Heavy Metals and Physicochemical Characteristics of Groundwater in a Volcano-Tectonic Region of Middle Awash, Ethiopia, for Multipurpose Use". Sustainability. 16 (12): 5257. Bibcode:2024Sust...16.5257A. doi:10.3390/su16125257. ISSN 2071-1050. Text was copied from this source, which is available under a Creative Commons Attribution 4.0 International License
  8. Seleshi, Yilma; Zanke, Ulrich (2004-06-30). "Recent changes in rainfall and rainy days in Ethiopia". International Journal of Climatology. 24 (8): 973–983. Bibcode:2004IJCli..24..973S. doi:10.1002/joc.1052. ISSN 1097-0088.
  9. Knoche, Malte; Fischer, Christian; Pohl, Eric; Krause, Peter; Merz, Ralf (2014). "Combined uncertainty of hydrological model complexity and satellite-based forcing data evaluated in two data-scarce semi-arid catchments in Ethiopia". Journal of Hydrology. 519: 2049–2066. Bibcode:2014JHyd..519.2049K. doi:10.1016/j.jhydrol.2014.10.003.
  10. Richard Pankhurst, The Ethiopian Borderlands (Lawrenceville: Red Sea Press, 1997), p. 61
  11. "assessment of credit risk management policies" (PDF). 1 November 2022.