Maayo Bafing
| Mouth of the watercourse | Senegal River |
|---|---|
| Impounded by | Manantali Dam |
| Drainage basin | Senegal River basin |
| Lesdi | Gine, Maali |
| Jonde kwa'odineto | 13°48′43″N 10°49′42″W, 10°23′44″N 12°8′2″W |



Maayo Bafing (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)[1] ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km.
Yahde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e ndiyam mum fof.[6] Bafing ina jeyaa e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali.[2]
Ndiyam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ilam ummoriiɗam e maayo Bafing sara maayo Senegaal ina tuugninoo e aadaaji ngam wallitde ndema nokku oo. Kono yooro e kitaale 1970 addani mahngo baraasuuji e maayo Bafing e maayo Senegaal fof. Baras ndiyam Manantali, timmuɗo e hitaande 1987,[8] woni ko e maayo Bafing, kiloomeeteeruuji 90 (56 mi) dow Bafoulabé. Ko kañum woni maayo artificiel ɓurngo mawnude e nder Mali, hono maayo Manantali. Baraas oo ina jogii 11,3 kiloomeeteer kubik (2,7 cu mi) ndiyam kuutorteeɗam ngam semmbinde turbineeji ɗii e sahaa yooro. Ndeen noon, tiiɗnaare ilam ɓurɗam mawnude les ɓuuɓri ndii ina usta kono e nder yontaaji ɓuuɓɗi, ilam hakkunde 150 m3/s (200 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) e 200 m3/s (260 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) ina jokki.[9]
Ekoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina gasa tawa ina woodi ƴiye keewɗe e nokku fuɗnaange maayo Bafing.[10] Ñaamoowo beeli (merops muelleri) ina yiyee kadi e ladde to maayo to fuɗnaange koɗli Manding.[3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Mohamed Saliou Camara; Thomas O'Toole; Janice E. Baker (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. p. 38. ISBN 978-0-8108-7969-0.
- ↑ Brownlie, Ian (1979). African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia. Institute for International Affairs, Hurst and Co. pp. 310–13.
- ↑ C. Hilary Fry (30 September 2010). The Bee-Eaters. Bloomsbury Publishing. p. 47. ISBN 978-1-4081-3687-4.