Maayo Gammbi
| Origin of the watercourse | Fuuta Jaloo |
|---|---|
| Mouth of the watercourse | Atalantika |
| Drainage basin | Gambia River basin |
| Basin country | Gine |
| Lesdi | Gammbi, Gine, Senegaal |
| Jonde kwa'odineto | 11°24′18″N 12°15′5″W, 13°28′0″N 16°34′0″W |

Maayo Gammbi (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi.
Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi.
Geography
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo.
Taƴondiral
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji.
Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou.
Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa.
Bolonguuji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5]
E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9]
Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11]
E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere UNESCO), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba.
Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12]
Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14]
Leɗɗe e kullon ladde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.[1]
Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi.
Galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Map of the River Gambra (now the Gambia) 1732
- The western portion of the Gambia River, seen from space. The line shows the border of The Gambia.
- Upstream view of the river, near Janjanbureh Island
- Bank of the river, near Janjanbureh
- Ferry crossing of the river, at Janjanbureh
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "509: Senegal – Gambia". Freshwater Ecoregions of the World. Archived from the original on 30 October 2016. Retrieved 30 October 2016.