Jump to content

Maayo Gammbi

Iwde to Wikipedia
Maayo Gammbi
Wokiro River
Origin of the watercourseFuuta Jaloo Taƴto
Mouth of the watercourseAtalantika Taƴto
Drainage basinGambia River basin Taƴto
Basin countryGine Taƴto
LesdiGammbi, Gine, Senegaal Taƴto
Jonde kwa'odineto11°24′18″N 12°15′5″W, 13°28′0″N 16°34′0″W Taƴto
Map

Maayo Gammbi (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi.

Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi.

Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo.

Taƴondiral

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji.

Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou.

Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa.

Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3]

Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5]

E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9]

Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11]

E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere UNESCO), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba.

Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12]

Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14]

Leɗɗe e kullon ladde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.[1]

Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi.

  1. "509: Senegal – Gambia". Freshwater Ecoregions of the World. Archived from the original on 30 October 2016. Retrieved 30 October 2016.