Jump to content

Maayo Geba

Iwde to Wikipedia

Maayo Geeba (e farayse: Rivière Geba e purtugee: Rio Geba) ko maayo wonngo e Afrik hirnaange. Nde rewata ko hedde 550 kiloomeeteer (340 miil) rewrude e Gine, Senegaal, e Gine Bisaawo. Ina wiyee kadi kayanga e nder leydi Senegaal.

Geba oo ummoto ko e nokku ɓurɗo worgo Gine e nder duunde Fouta Djallon, rewi Senegaal worgo, haa yettii geec Atalantik to Gine Bisaawo. Njuuteeki maggal ko hedde 550 kiloomeeteer (340 mi) e njuuteendi maggal.[1]

Ko ɓuri heewde ko maayo ɓuuɓngo, ngo ɓuri heewde ɓuuɓde ko e sahaa toɓo (tuggi suwee haa oktoobar). Nokkuuji gonɗi e les maayo ngoo ko nokkuuji ɓuuɓɗi taariiɓe savannaaji e laddeeji, tawi noon ko ɓuri heewde e yimɓe ina tuugii e ndema nguura.[3]: 162 

Hunduko Geba ko ɓuuɓol jaajngol ngol renndini ko maayo Corubal.[4] Ko ɗoon ndiyam ɗam waawi yettaade meeteruuji 7 (23 ft) e nder maayo (ina wiyee kadi Kanaal Geba).[5]

Baajo mayri ko maayooji Anambe, Gambiyel, kam e Kamposa (walla Kolufe). Maayo Colufe hawriti e Geba to Bafatá. Geba ina renndini ɓuuɓol jaajngol e maayo Corubal (ngo ngo hawrata sara Xime). Bissau, laamorgo Gine-Bissau woni ko e daande maayo worgo ngoo. Estuary oo ina ɓeydoo yaajde nde maayo ngoo ruttii e maayo Atlantik saraaji duuɗe Bijagós.[6][7][8]

Koɗorɗe ndiyam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Waɗde ndiyam Geba ina waɗi ko ina tolnoo e 12 000 kiloomeeteer kaaree (4 600 miil kaaree). 65% e ndiyam ɗam woni ko e Gine Bisaawo, 34% ko e Senegaal, heddii seeɗa ko e ŋorol worgo Gine.

Geba ɓooyii wonde laawol njulaagu teeŋtungol jokkondirngol e nder leydi ; ina heɓee e laanaaji 2 000 ton fotde 140 kiloomeeteer (87 mi) e nder, e laanaaji ɓuuɓɗi haa ɓurti.

Wuro Geba, ngo woni e sara maayo ngo laana ndiwoowa waawi yahde, wonnoo ko nokku njulaagu mawɗo. Ngol hawridini laabi njulaagu Soninke, e Mandé, e Kaabu, e Biafada. Geba ina wonnoo e njeeygu jiyaaɓe e Atlantik. Ko toon kadi njuumri kola, njamndi, e ƴiye njiylotonoo.[2]

  1. "Golden Sediments from Geba River, Guinea Bissau". Earth Snapshot. Chelys. Archived from the original on 27 September 2020. Retrieved 8 October 2015.
  2. Havik, Philip J. (2007). "The Port of Geba: at the crossroads of Afro-Atlantic trade and culture". Mande Studies. 9 (1): 21–50. doi:10.2979/mnd.2007.a873447. Retrieved 3 April 2026.