Maayo Sota
| Mouth of the watercourse | Maayo Jaaliba |
|---|---|
| Tributary | Bouli River, Tassiné River |
| Drainage basin | Niger basin |
| Lesdi | Benen |
| Nder laamoore | Atakora Department |
| Jonde kwa'odineto | 11°52′24″N 3°24′15″E, 10°35′56″N 3°31′30″E, 11°52′30″N 3°24′21″E, 11°52′34″N 3°24′22″E |

Sota ko maayo worgo leydi Benin, ngo rewata ko e departemaaji Borgou e Alibori. Ko caakol ummingol e maayo Niiseer, maayo Tassiné ina jeyaa e caallaaji maggo. Maayo ngoo ina tolnoo e 250 km (160 miil) njuuteendi mum, ina waɗi 13 650 km2 (5 270 miil kaaree).[1]
Geography
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sota oo ummoto ko worgo-fuɗnaange wuro Ndali e nder Departemaa Borgou. Maayo ngoo ina doga haa fuɗnaange-rewo-fuɗnaange, ina naata e maayo Niiseer to Malanville.
Toɓo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Toɓooli hitaande kala ina limtaa e nokkuuji keewɗi e nder weendu Sota :
- Segbana (caka-fuɗnaange-rewo maayo ngoo, sara keeri leydi Nijeer) : 1 177,4 mm (46,35 in) ina yaaji e nder balɗe 53.
- Kandi (caka-fuɗnaange weendu nduu) : 1 055,1 mm (41,54 in), ina yaaji e balɗe 80
- Malanville (to bannge worgo weendu nduu to nokku ɗo nde hawri e Niiseer) : 919,9 mm (36,22 in) e nder balɗe 53
Toɓooli keewɗi ina ngoodi e kala nokku tuggi lewru sulyee haa lewru suwee (boreal summer), ina addana ɗum ilam ɗam, kono ŋakkeende ndee ko yontaaji yooro tiiɗɗi tuggi lewru desaambar haa lewru abriil.[2]
Hidrometri
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol maayo ngoo ina teskaa fotde duuɓi 40 (1953–1992) to nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo e Couberi, sara ɗo ɗam hawrata e maayo Niiseer to Malanville.
To Couberi, moodel vursugol hitaande kala walla teskaama e nder oo zoo sahaa ko 31 m3/s (1 100 cu ft/s) wonande nokku ina teskaa 9 111 haa 13 410 km2 (3 518 haa 5 178 km2). Hakindo lewru teskaangu gila e lewru feebariyee haa e lewru abriil ko hakkunde 3,7–3,9 m3/s (130–140 cu ft/s), ko huunde teskaande no feewi e nder Afrik e dow yamiroore mum, tawi maayooji goɗɗi e nder diiwaan hee ina njippoo no feewi haa ɓadii yoorde e sahaa yooro. Ko goonga noon, tolno toɓo 900–1 200 mm (35–47 in) e hitaande ina yahdi no feewi. E nder dumunna ƴeewndo duuɓi 40, lewru ɓurndu famɗude ko 2 m3/s (71 cu ft/s) tawi lewru ɓurndu heewde ko 358 m3/s (12 600 cu ft/s) ko ɓuri heewde e lewru Seine to Pari.[3]
- Hakindo lewru Sota (m3/s (cu ft/s)) fotnoo ko to nokku hidrometrik Couberi. (Dowlaaji limtaaɗi ko ɓuri duuɓi 40)
