Mahmadu Lamine
al-Hajj Mahmadu Lamine Drame,anndiraaɗo kadi Ma Lamine Demba Dibassi, (maayi 9 Duujal 1887) ko marabout Tijaani teeminannde sappo e jeenaɓiire ardinooɗo murto keewngo e laamu koloñaal Farayse e nder ko wiyetee hannde Senegaal.
Nguurndam cukalel, jaŋde, e hijju
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mahmadu lamine drame jibinaa ko hakkunde hitaande 1835 e hitaande 1840 to Goundiorou, sara Kayes e nder leydi Mali hannde ndi.[1][2] Jannguɗo Qur’aana ko adii fof ko baaba makko, diineyanke, Lamine kadi janngi ko to Tabajang to Casamance e Bunumbu to Kantora hade makko janngude caggal ɗuum e les njiimaandi Fodé-Mohammed-Saloum to Bakel.[1]: 53,56 O yahi to Ségou, ina gasa tawa caggal hitaande 1850, ɗo o hawri e Umar Tall, ina gasa tawa o golliima mo.[1]: 56 Won e sahaaji hakkunde 1864 e 1874, Lamine yahi hajju, ina gasa tawa o yalti Ségou seeɗa caggal maayde Umar Tall, o arti hakkunde 1878 e 1880. [1]: 57,62 Nde o arti, o sokaa ko ɓiy Tall biyeteeɗo Ahmadu Tall.[3]
Ummagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ngonka dawrugol e murto Mahmadu Lamine tati 1886
1886
Hitaande 1886-1887
Hitaande 1886-1887
Hitaande 1887 1887 Lamine arti to Senegaal toowɗo, o fuɗɗii mooftude almuɓɓe, wiyde makko ko sehilaagal makko e Faraysenaaɓe hay so tawii noon. E lewru feebariyee 1886, Lamine bayyini jihaadi e Bundu, laamiima almami keso mo Faraysenaaɓe njiimi,[4] heɓti laamorgo Bulibani. O taarii Faraysenaaɓe e nder forso maɓɓe to Bakel, kono taariindi ndii yani e semmbeeji ummoriiɗi Kayes, o ruttitii to fuɗnaange. Faraysenaaɓe, e ballal Toucouleur e wallidiiɓe Moor en, njani e teemedere wuro e nder nokku hee ngam warde.[5]
Lamine artiri hoore mum to Diana, e nder diiwaan Tambacounda hannde oo. Gila ɗoon, o artiri Bundu, o wari puccu biyeteeɗo Almamy Omar Penda. E lewru desaambar 1886, koloñaaluuji ɗiɗi Farayse e gardagol Lietnaa-Kolonel Joseph Galliéni e mawɗo bataliyoŋ Vallière nanngi wuro ngoo, ndiiwi mo.
Caggal ndeen foolde, Lamine renndini ko Toubakouta to Niani, o fuɗɗii hare makko aroore e Laamu Wuli e lewru sulyee 1887. Laamorde ndee woppitaa, laamɗo oo, puccu Farayse goɗɗo, waraa. Galliéni heɓti Toubakouta ñalnde 8 desaambar 1887. Oon sahaa, Lamine nanngaa, konu Farayse wari ɗum ñalnde heen.[5] Koɗo makko ina hoɗi hannde to Musée de l’Homme.[6]