Jump to content

Mallory's trichrome stain

Iwde to Wikipedia
Mallory's trichrome stain

Taƴre trichrome Mallory wiyeteende kadi Taƴre tatiire Mallory ko taƴre huutorteende e nder histoloji ngam wallitde feeñninde molekule mawɗe ceertuɗe baɗɗe cellal.  Ina huutoroo mbaydiiji tati ɗii : bulo aniline, fuchsin asid, e oraas G. Ko ɗum waɗi, ngalɗoo karallaagal mbaydi ina waawi feeñninde kolaaɗe, sitoplasma gaadoraaɗo, e ƴiiƴam mboɗejam.  Ina huutoree e ƴeewde kolaaɗe ɓalndu jokkondirɗe.

Wonande ƴiye ɗe ngonaa asid walla basis to bannge toowɗo, ina waawi saɗtude huutoraade mbaydi ngootiri tan ngam feeñninde mbaydiiji nafoore potɗi.  Jillondiral taƴe tati ceertuɗe ɗee e nder limtooji laaɓtuɗi kuutorteeɗi e doggol laaɓtungol ina hollita defte cuɓaaɗe.  Ɗumɗoo ko batte ko ɓuri tan jokkondire elektorostatik hakkunde taƴre e ƴiiƴam e taƴre nde loowaaka caggal kala taaɓal.  Ko heewi e taƴe ɗee ina timmina koye mum en..[1]

Feere mbayliigu nguu fuɗɗii yaltineede ko e hitaande 1900, ko Frank Burr Mallory, ndeen woni ganndo histoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara.[2] Feereeji keewɗi e feere ndee ina ngoodi ngam hoybinde walla yaawnaade golloraade walla ustude geɗe goɗɗe.  Mallory e mbaydiiji polikrom goɗɗi ƴellitiiɗi e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire ngaddi mbaydiiji Papanicolaou e laabi mbaydiiji polikrom goɗɗi ɓurɗi lollude.[3]

Kuutoragol adanngol nde taƴre ndee naati ndee ko seerndude mbaydiiji e nder ƴiye jokkondirɗe, ɗum noon ina heddii e kuutoragol mum ɓurngol heewde. Won golle kono kollitii wonde taƴre ndee ina waawi teeŋtinde sintesis ARN ceertuɗo.  Ɗum huutoraama ngam anndude ƴiiƴam ektopik e nder reedu.

  1. Ross, Michael H. (2011). Histology: A Text and Atlas. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. pp. 5–6. ISBN 978-0-7817-7200-6.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named boon
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named boon2