Mamadou Konte
Mamadou Konte (jibinaama? Mali - maayi ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 2007 Dakaar, Senegaal) ko peewnoowo jimɗi Senegaalnaajo, sosɗo ñalngu jimɗi biyeteeɗo Africa Fête, kadi ko kañum wonnoo gardiiɗo fannuuji jimɗi Afrik e winndere.
Konte sosi fedde wiyeteende Africa Fête ko e hitaande 1978 to Farayse, ɗo o wuuri duuɓi keewɗi ko o Faraysenaajo Malinaajo ko o hoɗnooɗo Pari ko juuti. Africa Fete ko ñalngu winndereyankeewu teeŋtungu, teeŋtinoowo naalankooɓe jimɗi Afriknaaɓe tabitɓe e arooɓe. Africa Fete ina jeyaa e ko ɓuri heewde e jimɗi Afrik e nder leydi Farayse. Duuɓi gadani koolol ngol waɗi ko to Farayse.
Fedde Afrik Fete jooɗii ko to Dakaar, Senegaal gila 1995, woni hitaande nde Konte ummii e leydi hee. Duuɓi keewɗi Fete Afrik kadi mbaɗaama to leyɗeele dentuɗe Amerik. Hitaande kala koolol ngol yuɓɓintee ko e ñalngu winndereyankeewu SIDA.
Afrik Fete kadi wontii diisnondirɗo, jooɗiiɗo hannde to Senegaal. Konte e Afrik Fete mballitii e fuɗɗoraade golle naalankooɓe heewɓe, anndaaɓe, winndereyankooɓe, ina jeyaa heen Angélique Kidjo, Youssou N’Dour, Simon Mahlatini, Salif Keita, e Papa Wemba. Yeru, Konte wallitii e yuɓɓinde njillu mawngu gadano Yousou N’Dour to Orop. Konte kadi wonnoo ko gardiiɗo, peewnoowo, e golloowo naalankooɓe heewɓe woɗɓe ina jeyaa heen Xalam, Touré Kunda e Manu Dibango.
Konte sosi kadi Tringa, nokku pinal sukaaɓe yiɗɓe wonde jimɗiyankooɓe Senegaal. Ko laamu Farayse rokki mo njeenaari « Chevalier des Arts et Lettres » e hitaande 1992.
Konte sankii ko ñalnde 20 korse 2007, to Dakaar, Senegaal e rafi mo anndaaka. O yahrata ko e duuɓi 62 walla 65.
Jokkondire yaajɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mail & Guardian: Jaagorgal leydi Senegaal e gaaci Afrik maayii
IC Publications: Kaɓantooɗo gaaci afriknaajo leydi Senegaal biyeteeɗo Konte maayiiMusic World Central: Sosnooɗo Fedde Afrik Mamadou Konté Maayii e Duuɓi 62 Afrik Fête على فيسبوك Bibliografi Gilles de Staal, Mamadou m'a dit: Les luttes des foyers. Rewolison Afrik. Fedde Afrik...., Pari, Silepse, 2008.
Jean-Philippe Dedieu e Aïssatou Mbodj-Pouye, "Faasuuji gollal politik hakkunde leyɗeele. 'Rewolison Afrik' e hareeji Afrik hirnaange e nder Farayse e kitaale 1970," Janngirɗe nannditooje e nder renndo e daartol, 60, 4, 2011, pp2 -1208. Abdoulaye Guèye, “Koloniiji ɗii ndartinii : dille seppooji Afriknaaɓe e nder Farayse caggal koloñaal en,” Janngirɗe nannditɗe Asii fuɗnaange, Afrik e Fuɗnaange hakkundeejo, 26, 2, 2006, pp. 225-242. Dataaji toppitiiɗi laamu Waylu ɗum e Wikidata Je lesdi feere ISNIVIAFAdunaaru Je lesdi FarayseBnF dataDowlaaji Dentuɗi Amerik
Feere
IdRef