Mana Sitti Habib Jamaladdin
Mana Sitti Habib Jamaladiin (aarabeere: مانا ستي حبيب جمال الدين) (hedde kitaale 1810 – 15 sulyee 1919[1]), ɓurɗo anndireede Dada Masiti ("Neene Masiti"), ko jimoowo Suwahili, ganndo miskineejo, ganndo lislaam ummoriiɗo Somali. O winndi jimɗi makko ko e ɗemngal Bravanese kaaleteengal to Barawa.[2]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Dada Masiti jibinaa ko Mana Sitti Habib Jamaladdin e kitaale 1810 to Tunda (ina winndee kadi Chundwa walla Tchundwa),[3] wuro daande maayo e nder duunde Pate, Lamu. Dada Masiti ummii Tunda fayde Brava ko e cukaagu mum no feewi kadi ko noon heewi siforaade ko Brava jibinaa. Ɓesngu makko banngeeji ɗiɗi ɗii fof ummorii ko e leñol Mahadali Ashraf. Mawniiko yumma mum kadi jeyaa ko e Ali Naziri Ashraf, ko kañum ɓuri yamirde doole e nder nokku hee, ko kañum ɓuri mawnude e leƴƴi ɗiɗi ɗii. Ashraf en puɗɗiima hoɗde e Barawa hedde fuɗɗoode kitaale 1600, haa jooni ɓe njiyti iwdi maɓɓe ko e Annabi Muhammadu. Hono no leƴƴi Somalinaaɓe goɗɗi ɗii mbiyata e oon fannu nii, ndeeɗoo iwdi tuumaandi ko huunde nde taariindi mum alaa ɗo haaɗi.[4]
Ko anndaa e duuɓi Dada Masiti gadani ɗii, ko e aadaaji haaldude ceertuɗi tan ummorii.[2] Konte ɗe iwdi banndiraaɓe makko ɓadtiiɓe ina kollita wonde o nanngaa, o nawaa to Sansibar. Nde o nanngaa ndee, warngo ngoo waɗi ko nde o woni suka, o waɗi ɗum ko e dow yamiroore makko, tawi ko jom suudu makko, mo ɓesngu makko salii wonde gorko potɗo wonde. Ɓe ɗiɗo fof ndogi, ɓe resndi ɗum en to Pate. Jokkondiral maɓɓe seeɗa caggal ɗuum yani, ndeen noon ina wiyee o nanngaama e mbaadi ɓadtiindi maccungaagu fotde duuɓi sappo. O dañii haa o dañi dogde, ɓiy yumma makko biyeteeɗo Omar Qullatten, mo o wonnoo e oon sahaa to Sansibar, ari e hisnude mo. Dada Masiti e hoore mum ina wayi no ina tabitina ngool mbaydi kewuuji e nder yimre mum nde tawnoo omo siftina wonde o majjinaama e majjere aduna, omo hollita tuumeede e yiɗde yoɓde golle makko. Yimre makko kadi ina siftina Omar Qullatten e innde mum, ina ñaagoo ɗum laabi keewɗi nde Alla barkini mo. Dada Masiti meeɗaa resde, o dañaani ɓiɓɓe.[2]
Dada Masiti lummbini hoore mum e jaŋde diine e les njiimaandi Sheek Mohammed Janna al-Bahluli. Ko o jokkuɗo Qadiriyya, jimɗi makko ina kollita faamde Alkuraan e Sunna laaɓtuɗo. Yimre nde yontaaji makko ndokki mo ina hollita wonde omo hormii no feewi. Sheek Qasim Muhyiddin al-Barawi wiyi mo ko "ngalu ngu foti reeneede e kaaɗdi".[2]
Yimre Dada Masiti ɓurnde lollude ko "Caggal nguurndam, ari maayde: So Sheek maayii hay gooto fotaani woyde", nde winndi ngam sehil makko, ganndo fiqha Sheek Nureni Mohammed Sabir. O winndi kadi "Saykhi Chifa isiloowa", jimɗi teskinɗi ngam Yeewtude Nurein Ahmed al-Sabir al-Hatimy.[5] Heewɓe e yonta makko ina ndartini siftorde jimɗi makko, haa teeŋti noon e rewɓe. Aaye makko ina teskaa haa jooni e nder defte jimɗi Barawa.[2]
Caggal nde o maayi, Dada Masiti wirnaa e nokku ɗo galle makko tokooso woni ɗoo to Barawa.[2] Ziyārah hitaande kala haa nokkuure maako ɗon waɗa nder wuro man.[6]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mohammed Kassim waɗti hitaande jibinannde makko ko 1219H (1804) e ñalngu maayde makko ko 17 Shawal, 1339H (24 Juko 1921); ƴeew Kasim, Muhammadu (2001). "Dhikr maa ƴoog e nokkuuji kala: Dada Masiti e jokkondire ganndal lislaam". Bildhaan: Jaaynde winndereere ganndal Somali. 2: 104-120. Arsiif ko gila e asli mum ñalnde 14-07-2014. Heɓtinaama e 12/06/2014.
Wiyan, Alesandra (2012). "Daada Masiti". Saggitorde nguurndam Afrik. Jaaynde jaaɓi-haaɗtirde Oxford. 150 haa 151. ISBN 978-0-19-538207-5.
Dekli, F. M. (2001). Fuɗɗoode ko fayti e Lislaam binndaaɗe e ɗemngal ngenndiwal (PDF). Roma: Koolol hakkunde leyɗeele. OCLC 29705644. Moƴƴinaama (PDF) gila e fuɗɗoode mum ñalnde 2020-07-09. Ƴeewtaa ko ñalnde 2024-06-02., p. 298.
Luwiis, I. M. (1994). Ƴiiƴam e ƴiye: Noddaango banndiraaɓe e nder renndo Somali. Lawrenceville, NJ: Jaaynde maayo boɗeejo. ISBN 0-932415-92-X. 102-106, esp. p. 105.
Hunwiik, John O.; Rex Sean O'Fahey (2003). Binndi leƴƴi juulɓe worgo-fuɗnaange Afrik. BRILL. p. 68. ISBN 9789004109384.
Berge, Lars; Taddiya, Irma (2013). Tiitooɗe e nder daartol e pinal Afrik hannde. Jaaɓi-haaɗtirde defterdu.it ed. p. 75. ISBN 9788862923637.