Jump to content

Mandokoro

Iwde to Wikipedia
Mandokoro
institute
Subclass ofgoverning body, organization Taƴto
Parent organization or unitKamakura shogunate, Ashikaga shogunate Taƴto

Mandokoro (政所) ko hooreejo laamu galle walla nokku monastik mawɗo e nder Japon ɓooyɗo. Ndee innde ƴettaa ko e departemaa njuɓɓudi Shogunate e jamaanu fedde fedde e yontaaji hakkundeeji.

Kuutoragol helmere ndee adannde tawaama e jamaanu Heian, ina firta fedde laamuyankoore nde laamɓe e kuge toowɗe (toowɗe ju-sammi). Caggal ɗuum, e jamaanu Kamakura e Muromachi, fedde toppitiinde ko fayti e laamu Bakufu (biro Shogunate) noddiraa ko ndee innde.

E jamaanu Shogunaat Kamakura, ko Mandokoro laaminoo njuɓɓudi e kaalis. Ko adii ɗuum, nde wiyetenoo ko Kumonjo (公文所, lit. ‘Taƴre binndanɗe renndo’), ñalngu ngu nde inniraa ina haaldaa. Ñalɗi ɗiɗi mawɗi cifaaɗi ina ngoodi, 1191 walla 1185.

Mawɗo Mandokoro gadano oo ko Ōe no Hiromoto. Caggal ɗuum, shikken walla rensho heɓi ndeeɗoo darnde. Darnde gardiiɗo gollordu, golloowo kadi e kaalis, ko leñol Nikaidō joginoo.

E jamaanu Shogunaat Muromachi, Mandokoro wonnoo ko biro kaalis e golle dow fiefuuji. So wonaa e balɗe mum gadane, darnde mawɗo Mandokoro ko terɗe leñol Ise njoginoo ɗum, fuɗɗoraade hitaande 1379.

Kita ko Mandokoro Ko Kita no Mandokoro (北政所) (e ɗemngal ‘Mandokoro worgo’), Mandokoro huutortenoo kadi ko e tiitoonde teddunde, firti ko debbo sesshō (regent) walla kampaku ; ɓeeɗoo rewɓe ina njoginoo doole politik mawɗe e doole e nder njuɓɓudi mum en. Yeru, Kōdai-in, debbo Toyotomi Hideyoshi, joginooɗo darnde Kampaku e hitaande 1586, ina wiyee Kita no Mandokoro (e ɗemngal « Mandokoro worgo »), yumma makko ina wiyee Ōmandokoro (e ɗemngal « Mandokoro mawɗo »).

E jamaanu Heian, rewɓe kuge ina keewi wiyeede Kita-no-kata (北の方, ‘Laamɗo to Fuɗnaange’), nde tawnoo hoɗorde maɓɓe ina heewi waɗeede e nokku to bannge worgo laamɗo oo.

Midaayidokoro

  1. Brinkley, Frank & Kikuchi (1915-01-01). A History of the Japanese People From the Earliest Times to the End of the Meiji Era (in Engeleere). Library of Alexandria. ISBN 978-1-4655-1304-5.