Jump to content

Mariyam Abukutsa-Onyango

Iwde to Wikipedia
Mariyam Abukutsa-Onyango
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuKenya Taƴto
InndeMary Taƴto
Ɗuubi daygo20 Colte 1959 Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajihorticulturist Taƴto
EmployerJomo Kenyatta University of Agriculture and Technology Taƴto
Janngi toNg'iya Girls High School, Wye College Taƴto
Memba enAfrican Academy of Sciences, The Royal Society Taƴto
Award receivedFellow of the African Academy of Sciences, Edinburgh Medal Taƴto

Mary Oyiela Abukutsa-Onyango (jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959) ko ganndo ko faati e neɗɗankaagal e ndema ummoriiɗo Keñiya, ganndo ko faati e ndema leɗɗe, ndema, fijirde leɗɗe . Abukutsa-Onyango ko porfeseer ko faati e ndema to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jomo Kenyatta to bannge ndema e karallaagal, golle mum ɓuri teeŋtude ko e ndema nguura ɓiyleydaagu Afrik. Abukutsa Onyango janngii no leɗɗe ɓiɗɓe leydi Afrik mbaawirta huutoreede ngam haɓaade ŋakkeende nguura e nder Afrik tawa ina jokki e jogaade mbaadi kisal hay so tawii e sahaaji ɓurɗi saɗtude e weeyo.[1]

Nguurndam e ɓesngu puɗɗaangu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mary Oyiela Abukutsa-Onyango jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959 to Ematsuli, leydi Keñiya. Ko kanko woni tataɓo jibinaaɗo e nder galle sukaaɓe njeetato, hono Enos Abukutsa Masele e Rosebella Amumbwe Abukutsa. O lootaama haa suudu dewal Ilungu nder lewru Ogost 1975, diga Pastor Washington Buka. Nde o mawni to leydi Keñiya, Abukutsa-Onyango rafi sabu alerji e protein daabaaji, ko ɗum waɗi ɓesngu makko ina defa leɗɗe Afrik keewɗe ɗo o hoɗi ɗoo ko wayi no ɓuuɓri jamma Afrik, ɓuuɓri jute, e ɓuuɓri cowpeas . Gooto e neene makko ina defa leɗɗe puɗi e ɓuuɓri njuumri walla ɓuuɓri sesame. Baaba Abukutsa-Onyango, Enos, hirjinii e wallitorii ɓiyiiko debbo ngam wontude jannginoowo, yumma mum Rosebella jannginii mo yiɗde e toppitaade. [2] Abukutsa-Onyango resi JC Onyango ñalnde 3 abriil 1987, ɓe ndañi sukaaɓe ɗiɗo worɓe, Douglas Ochieng’ e Anthony Okelo.[3]

Abukutsa-Onyango janngii duɗal leslesal Ematsuli tuggi 1966 haa 1972 to Emuhya, leydi Keñiya. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Bunyore tuggi 1973 haa 1976 to Wekhomo, leydi Keña, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Ng'iya e hitaande 1977 to Ng'iya, leydi Keñiya. O heɓi bakkaa makko e ganndal ndema e hitaande 1983 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nairobi . O heɓi Master makko e ganndal ndema e hitaande 1988 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nairobi. E joofnirde, o heɓi Doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wye College, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wye .

Career e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nafoore Abukutsa-Onyango e weltaare mum e leɗɗe ɓiɗɓe leydi Afrik ummorii ko e alerji e poroteyiin daabaaji ɗi o wonnoo e cukaagu makko. Ɗum addani mo jokkude golle e nder ndema nde tawnoo omo yiɗi « ƴellitde mbaawkaaji cuuɗiiɗi e leɗɗe ɓiɗɓe leydi Afrik », o wiyi. O wonii e wiɗtooji leɗɗe ɓutte Afrik gila 1990 to bannge jaŋde e to bannge gollal e remooɓe. O wiɗtii leɗɗe ɓutte leydi Keñiya ngam wiɗtude no aawdiiji ɗi remooɓe kuutortoo ɗii mbaawirta wuurde. Wiɗtooji makko mbayliima, o woni ko e ƴellitde sifaaji ñamri leɗɗe. Wiɗtooji makko kollitii wonde leɗɗe amaranth, leɗɗe ƴiye, e ƴiye jamma Afrik ina njogii protein e njamndi keewndi kadi ina keewi kalsiyum, folate, e witaamin A,C, e E. Defgol ɗeen leɗɗe no janngiri ɗum en Abukutsa-Onyango ina waawi wallitde haɓaade ŋakkeende nguura e nder Afrik kusel. [4]

Abukutsa-Onyango ko tergal e fedde wiɗtooji e ƴellitaare ndema rewɓe Afrik (AWARD), fedde nde sosaa ngam ɓeydude demokaraasi rewɓe waawɓe wallitde rewɓe remooɓe Afrik. E ngalɗoo nanondiral, Abukutsa-Onyango waawii jogaade batte to bannge politik leydi Keñiya. Yeru, ministeer cellal wasiyiima opitaaluuji ɗii nde kuutortoo leɗɗe ɓutte Afrik e nder ñaamdu ñawɓe VIH .

Abukutsa-Onyango yaltinii ko ina tolnoo e binndanɗe ganndal 20 ɗe sehilaaɓe mum ƴeewti, jooni noon omo janngina ko fayti e ndema to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema e karallaagal Jomo Kenyatta to Juja, to leydi Keñiya.

Abukutsa-Onyango ina daranii ñaamde leɗɗe ɓutte Afrik ko ina ɓura duuɓi 20 jooni. O ardiima kampaañiji jaŋde renndo, o gollodiima e restoraaji e supermarchés ngam humpitaade no ɗiin leɗɗe ɓurɗe moƴƴude, koɗkiiji ɗii mbaɗirtee e ñaamdu yimɓe ɓee. Caɗeele teeŋtuɗe ko yimɓe nganndaa no defirtee leɗɗe ɗee. Abukutsa-Onyango yiyti peeje ɗe yontaaji kesi majji, ƴeewtindorii ɗe ngam anndude nafoore mum en e ñamri.

Abukutsa-Onyango ina sikki wonde leɗɗe ɓutte Afrik ina njogii nafoore mawnde no feewi e ñamri, ɓuri leɗɗe eksootik ko wayi no kaabe e espinaas. O wiyi yo ɗeen geɗe ngartir ngam ƴellitde geɗe ñamri, cellal, e baasal. E hitaande 2010 o haali kadi ko fayti e caɗeele baylugol miijooji makko e nafoore Open Access to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nairobi defterdu Bioline International yuɓɓini .

Abukutsa-Onyango haaliino e TED@Nairobi ngam njiylawu Talent TED2013. O rokki seedeeji ŋakkeende ñaamde leɗɗe e nder Afriknaaɓe e peeje ngam ɓeydude njulaagu e ƴellitde leɗɗe ɓiɗɓe leydi Afrik. O siftinii e tonngol nafooje ndema ɗeen leɗɗe ko wayi no dumunna juutɗo, jokkondire e weeyo nokku, muñal e baasal, e nafoore ñamri.[5]

Njeenaaje e njeenaari

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  • Wiɗto Abukutsa-Onyango hollitaama e gardagol leydi Amerik ñalnde 5 ut 2009 to NARL-KARI.
  • O heɓi njeenaari adanndi e njeenaari RUFORUM ngam kawgel wiɗto sukaaɓe annduɓe e rewɓe annduɓe to Addis Abeba, Ecoppi, o heɓi njeenaari e Dental Afrik . [2]
  • O heɓi njeenaari ganndal CGIAR ngam jokkondiral ɓurngal moƴƴude e fedde diisnondiral wiɗtooji ndema (CGIAR) e hitaande 2007. [2]
  • O rokkaa njeenaari ganndo winndereyankeewo hitaande 2002 to nokku winndereyankeewo ganndal nguurndam, to Cambridge, Angalteer . [2]
  • O heɓi njeenaari Edinburgh e hitaande 2014 sabu darnde makko e yiytude peeje duumotooɗe ngam haɓaade ñawu nguu e ŋakkeende nguura e nder Afrik.
  1. Onyango, Abukutsa Mary Oyiela (2010). African indigenous vegetables in Kenya : strategic repositioning in the horticultural sector. Nairobi, Kenya: Jomo Kenyatta University of Agriculture and Technology. ISBN 978-9966-923-31-8.
  2. 1 2 3 4 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :0
  3. Selected Profile from Directory: Mary Abukutsa-Onyango". Modernizing African Food System Consortium. 5 December 2023.
  4. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :1
  5. Shackleton, Charlie M.; Pasquini, Margaret W.; Drescher, Axel W., eds. (2009). African Indigenous Vegetables in Urban Agriculture (PDF). London: Earthscan. ISBN 978-1-84407-715-1. Archived from the original (PDF) on 21 February 2017. Retrieved 20 February 2017.