Mariyam Dent Kirisp
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Innde | Mary, D. |
| Innde ɓesngu | Crisp |
| Ɗuubi daygo | 5 Jolal 1923 |
| Date of death | 24 Mbooy 2007 |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Janngi to | Oberlin College |
Mary Dent Crisp (5 noowammbar 1923 – 24 mars 2007) ko hooreejo lannda Republicain en Ameriknaajo, kadi ko debbo, o riiwaa e lannda makko caggal nde o salii e yeeso yimɓe fof miijooji mum jowitiiɗi e hakkeeji ruttaade e kuule potal . [1] O woniino tergal lannda Republicain en ko ina ɓura duuɓi 20, o golliima e golle e nder njuɓɓudi lannda kaa gila 1968, o joofni golle makko gila 1977 haa 1980 e wonde hooreejo Goomu ngenndi Republicain . Crisp haali ko feewti e kuulal lannda kaa ngam woppude wallitde kuule jojjanɗe aadee e nder konngol mum to batu ngenndiwal Republicain en 1980, caggal ɗuum o hollitii wonde o ɗaɓɓataa suɓaade kadi e jappeere makko. Crisp kadi haali ko fayti e hakkeeji ruttaade.
Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Crisp jibinaa ko ñalnde 5 noowammbar 1923, to Allentown, ɓiɗɗo 7ɓo e jibinannde Elizabeth (Patch) e Harry Dent. E hitaande 1946, Crisp heɓi dipoloma mum ko faati e leɗɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oberlin caggal ɗuum o janngi ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Arizona State . [1] E hitaande 1948, o resi Wiliyam Kirisp. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Wiliyam e Barbara e Anne. Mary e William ceertii e hitaande 1976. [1] Mary Dent Crisp ina wondi e rafi biyeteeɗo Parkinson, o maayi ko ñalnde 24 marse 2007. [1]
Nguurndam politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Crisp ina gollinoo no feewi e nder politik. Golle makko politik puɗɗii ko e hitaande 1961, o woni cukko binnditagol kampaañ Barry Goldwater. Caggal ɗuum, Crisp suɓaama e jappeere e nder lannda Republicain en, o woni cukko hooreejo Goomu Republicain en to diiwaan Mariposa tuggi 1968 haa 1970, [1] e cukko hooreejo Goomu Republicain en to Arizona gila 1971 haa 197me [1] Debbo goomu to Arizona. [1] E hitaande 1976 Crisp wonti Sekreteruuji Kawtal ngenndiwal Republique . Tuggi 1977 haa 1980 o wonii hooreejo Goomu Ngenndiijo Republique .
Crisp ardii ko wiyetee “Executifs de l’Affaires pour la Sécurité Nationale”, goomu gollordu politik tuggi 1984 haa cagataagal kitaale 1990.
Golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1977, Crisp winndi kala Republicain e nder Kongres ngam heɓde ballal e kuulal ngal ɓeydata lajal jaɓgol ERA. E nder konngol makko e batu ngenndiwal Republicain en hitaande 1980, Crisp saliima e yeeso yimɓe fof, o haali ko feewti e kuulal lannda Republicain en ngam woppude kuulal ngam haɓaade jojjanɗe aadee e wallitde e woppude plateau maɓɓe haɓaade ruttaade.

Caggal nde Crisp haali e lannda Republicain en, hooreejo lannda kaa, Bill Brock, wiyi mo wonde “[O] foti ko ƴettude mbaadi ɓurndi lesɗude,.” Brock yamiri yo haala makko momte e porogaraam batu toɗɗagol ngenndiwal, o woppi kadi kewuuji ɗiɗi batu ɗi Crisp fotnoo yuɓɓinde. [1] Crisp jaɓiino John B. Anderson mo Illinois, mo Republicain gooto jeyaaɗo e hoore mum, ngam wonde hooreejo leydi, kono o salii jaɓde mo, o yuɓɓini e Brock wonde o natta haaldude e jaayndiyankooɓe, o ɗaɓɓataa kadi suɓaade mo e jappeere makko. Caggal ɗuum, sehilaaɓe makko mbiyi wonde Crisp jaɓii heɗaade Brock ngam reende gollotooɓe mum e woppiteede. [1]
Caggal ɗuum seeɗa, Crisp siifondiri e gardiiɗo kampaañ ngam suɓaade John B. Anderson e hitaande 1980, tawi ko hooreejo leydi. O golliima e birooji pelle politik keewɗe, o "haɓi ngam artirde lannda Republicain en e ko o miijii ko woni ɗaɗi miijooji mum en : ndimaagu neɗɗo e laamu keewngu". [2] Mary hokki nguurndam mum ko debbo jom doole en ngam "waɗde geɗe ndimaagu rewɓe, fartaŋŋeeji, suɓngooji, e jam".
Wallitoowo Equal Rights Amendment e hakkeeji ruttaade, Crisp ina wallitnoo pro-choice e hakke rewɓe waɗde suɓngooji mum en jibinannde. Crisp kadi saliima kuulal lannda Republicain en ngam salaade kaalis fedde nde ngam ruttaade. E , Ñaawirde Toownde e nder ñaawoore Webster v. E nder hitaande ndee tan, Crisp wondi e sosɓe fedde wiyeteende Coalition Nationale Republicaine pour la Choix, ɗo o woni hooreejo e kaaldigal, ngam jaabaade laamu nguu e woppude ɓiɗɓe yumma e hakkeeji potal.
Yanti heen, o haali ko fayti e ballal fedde nde ngam toppitaade sukaaɓe, e feewnude ŋakkeende potal hakkunde rewɓe e worɓe e nder Social Security, e haɓaade ŋakkeende golle.