Jump to content

Mark J. Hudson

Iwde to Wikipedia
Mark J. Hudson
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InndeMark Taƴto
Innde ɓesnguHudson Taƴto
Ɗuubi daygo10 Morso 1963 Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajianthropologist, historian Taƴto
EmployerConcordia University, Nishikyushu University, Museum of Natural and Environmental History,Shizuoka Taƴto
Janngi toUniversity of Tokyo, University of Cambridge, Australian National University Taƴto

Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako.

Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo.

Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii.

Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu.

Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. Template:Jaytere wil: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note

.[1].[2] .[3],[4][5].[6].[7]

[8]

  1. OCLC, Library of Congress Authority file, Mark Hudson
  2. Society for East Asian Archaeology (SEAA), Member news Archived 2010-06-23 at the Wayback Machine
  3. "Editorial Team | Asian Studies".
  4. Archaeological Research in Asia Editorial Board.
  5. "Journal of Occupational Science".
  6. WorldCat Identities Archived 2010-12-30 at the Wayback Machine: Hudson, Mark 1963-
  7. John Whitney Hall Book Prize of the Association for Asian Studies, list
  8. "INSTITUT d'ASIE ORIENTALE - Mark James HUDSON". 11 June 2019.