Mark J. Hudson
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Innde | Mark |
| Innde ɓesngu | Hudson |
| Ɗuubi daygo | 10 Morso 1963 |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | anthropologist, historian |
| Employer | Concordia University, Nishikyushu University, Museum of Natural and Environmental History,Shizuoka |
| Janngi to | University of Tokyo, University of Cambridge, Australian National University |
Mark James Hudson (jibinaa ko ñalnde 10 sulyee 1963, to Roade) ko ganndo ko faati e taariindi Angalteer, jiɗɗo anndude pine keewɗe Japon. Fannuuji makko gadani ɗi o heɓi heen ko jamaanu Jōmon e jamaanu Yayoi. Wiɗtooji makko caggal ɗuum, njowitii ko e nokkuuji Japon ɗi ngonaa e njiimaandi laamu, ko adii fof ko duuɗe e koɗli. O ɓuuɓtii nokku Nagabaka to duunde Miyako.
Jaangirde Hudson janngi ko e duɗal sukaaɓe Northampton e duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (BA, 1986). O heɓi M.Phil makko e ganndal arkewolosi Asii fuɗnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1988. O heɓi Ph.D makko. to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ngenndiwal Ostarali e hitaande 1996. Doktoraa makko fuɗɗorii ko wiɗto ko faati e waylo-waylo Jōmon-Yayoi e nder diiwaan Kanto.kono o yaaji haa e miijo ɓurngo yaajde e etnogenesis e nder Japon ɓooyɗo.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hudson wonnoo ko jannginoowo anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nishikyushu haa hitaande 2016.O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okayama e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba.Tuggi 2016 haa 2018 o woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Shizuoka Mt. O wonii hannde porfeseer njillu to Duɗal Max Planck ngam ganndal daartol aadee, kadi ko o balloowo wiɗto to Duɗal ganndal Asii fuɗnaange, ENS de Lyon. O jeyaa ko e goomu toppitiingu jaaynde ganndal golle, wiɗtooji arkewolosi e nder Asii, e wiɗtooji Asii.
Golle cuɓaaɗe E nder ƴeewndo limto (statistiques) ummoriiɗo e binndanɗe e ko fayti e Mark Hudson, OCLC/WorldCat ina hawra e 6 golle e nder binndanɗe 10 e nder 1 ɗemngal e 800+ jogaade defterdu.
Ko ɗum doggol dinamiik, ina waawi kadi meeɗde waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe majjuɗe e iwdiiji koolniiɗi. Defte Japonnaaɓe heewɓe pine : Paleolitik to caggal-modern (Press duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, 1996) (koɗki e Donald Denoon, Gavan McCormack e Tessa Morris-Suzuki) Ruinuuji gonɗi e mbaydi : Ethnogenesis e nder duuɗe Japon. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 1999. Gaa gaa jaŋde Aiu: Waylude jaŋde e jikkuuji renndo. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hawaii Press. 2014. (jokkondire) Janndeeji keewɗi e nokkuuji e siwil : Perspectives Japon. Routledge. 2017. Jaayndeeji "Archaeologie Approches to Diiri e Diine to Japon". 1992. JTOR i30234185. Template:Jaytere wil: Site Njowitii e jaaynde wiyeteende Cite ina ɗaɓɓi |juurnal= (ballal) Hudson, Mark J (2006). "Pots wonaa Yimɓe: Etnik, Pinal e anndinde e nder arkewolosi Japon caggal wolde". Ceerndagol Anthropologie. 26 (4): 411-434. doi:10.1177/0308275X070123. S2CID 144206084. Teddungal Fedde ngam janngude Aasi, Prize deftere John Whitney Hall, 2004.[12 Note
- ↑ OCLC, Library of Congress Authority file, Mark Hudson
- ↑ Society for East Asian Archaeology (SEAA), Member news Archived 2010-06-23 at the Wayback Machine
- ↑ "Editorial Team | Asian Studies".
- ↑ Archaeological Research in Asia Editorial Board.
- ↑ "Journal of Occupational Science".
- ↑ WorldCat Identities Archived 2010-12-30 at the Wayback Machine: Hudson, Mark 1963-
- ↑ John Whitney Hall Book Prize of the Association for Asian Studies, list
- ↑ "INSTITUT d'ASIE ORIENTALE - Mark James HUDSON". 11 June 2019.