Jump to content

Martin Balluch

Iwde to Wikipedia

Martin Balluch (jibinaa ko 12 oktoobar 1964) ko ganndo fisik, filosof, vegan e daraniiɗo hakkeeji daabaaji Otiris. O woniino gooto e sosɓe fedde Vegan Society to Otiris e hitaande 1999, kadi ko kanko woni hooreejo fedde Otiris ngam haɓaade usineeji daabaaji gila 2002.[1] Filosof biyeteeɗo Peter Singer noddi Balluch "gooto e haalooɓe ɓurɓe mawnude e nder dille hakkeeji daabaaji e nder winndere ndee ngam jokkude laawol ngol aldaa e fitinaaji, demokaraasi ngam moƴƴitinde."[2]

Nguurndam e golle puɗɗaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Balluch jibinaa ko to Wien to leydi Otiris. O heɓi dipolomaaji makko e hiisa e ganndal koode to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vienne e hitaande 1986 e 1987, o heɓi kadi doktoraa makko e fisik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Heidelberg e hitaande 1989.[3] O golliima duuɓi 12 e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Vienne, Heidelberg, e Cambridge, hade makko yaltude jaŋde e hitaande 1997 ngam wonde daraniiɗo hakkeeji daabaaji e sahaa kala.[1]

Waɗde hakkeeji daabaaji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Daraniiɓe hakkeeji daabaaji to leydi Autriche

Balluch wonti golloowo e nder dillere hakkeeji daabaaji e hitaande 1985, o yahri ko e ballal timmungal e hitaande 1997 nde o woni to Cambridge.[4]

O jeyaa ko e seppooɓe ɗiɗo ɓe ndartiima Egliis Great St Mary to Cambridge e lewru noowammbar 1998 ngam wallitde Barry Horne, daraniiɗo hakkeeji daabaaji, mo o waɗi balɗe 68 e seppo heege, tawi o dañaani, ngam ɗaɓɓude e laamu nguu yamirde Komisariyaa Laamɗo ngam ƴeewde daabaaji. [5]

E nder winndannde Peter Singer winndi e nder deftere makko wiyeteende In Defense of Animals: The Second Wave, Balluch siftinii golle makko to Otiris, ɗe o wiyi ko ɗe ndokki Otiris sariyaaji jowitiiɗi e ndeenka daabaaji, tawi, o winndi, ina jeyaa e ɓurɗe yahrude yeeso e winndere ndee. O siifi nafoore golle ɗee ko e fedde wootere hakkunde pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, ɗe nokkuuji goɗɗi keewi renndinde ko miijooji e hujjaaji jowitiiɗi e peeje. Koolol gadanol ngol Otiris jowitiingol e hakkeeji daabaaji yuɓɓinaama to Vienne e hitaande 2002, ngol ardii koolol jaayndeeji denndinngol, ngol o winndi, ko ɗum hollirta fuɗɗoode kampaañ ngam waylude sariya oo.[4]

Balluch ina teskaa e darnde mum e waawde waawnude parlemaa Otiris e hitaande 2004 ngam ɓeydude heen kuulal jowitiingal e daabaaji ɗi ngonaa aadee en e nder doosɗe leydi ndii, tawi hannde ina winndaa heen « Dowla ina reena nguurndam e wellitaare daabaaji e nder golle mum e dow mum en no banndiraaɓe nii ». of mankind. " O walli kadi e sosde "awokaaji daabaaji" e nder kala diiwaan, ɓe ndokketee doole ngam fuɗɗaade ñaawoore e innde daabaaji,[6] kadi o woniino mawɗo e kampaañ ngam haɗde batteeji cowɗi, ɗum addani ɓe wonde bayyinaama ko rewaani laawol e nder leydi Otiris caggal 1 lewru Yarkomaa 2009.[7]

E hitaande 2006, ko haɗeede gese batteeji ngam cowɗi ; haɗde njulaagu pucci e mborosaaji e nder yeeyirdu jawdi ; haɗde hollirde pucci e ɓiɗɓe leɗɗe e nder renndo ngam yeeyde ɗum en. Warde daaba fof tawa alaa ko waɗi ɗum, ina luulndii sariya; hoɗorde warngooji ina haɗaa. Kala diiwaan ina foti toɗɗaade "awokaa daabaaji" mo laamu nguu rokkata kaalis. Awokaaji ɗii ina mbaawi waɗde feere e innde kala daaba, ina poti humpitaade ñaawoore nde daabaaji mbaɗata. So polis walla ñaawooɓe nganndinaama ŋakkeende sariyaaji daabaaji, jooni ko sariya yamiri ɗum en waɗde golle. Duuɓi ɗiɗi kala, laamu nguu ina foti winndude ciimtol ko fayti e yahrude yeeso e ndeenka daabaaji. "Goomu ndeenka daabaaji" sosaa, tergal gootal suɓaama e pelle daraniiɗe daabaaji. Huutoraade daabaaji ladde e nder sirkuuji ina haɗaa. Kadi ko ɗoo konngol ɓeydaa e doosgal leydi ndii : "Dowla ina reena nguurndam e wellitaare daabaaji sabu darnde teeŋtunde nde aadee jogii e teddungal daabaaji ko banndiraaɓe mum en. "[4]

O noddaama ngam tawtoreede lannda Green Party e lewru suwee 2008.[8]

Ñalnde 21 mee 2008, Balluch ina jeyaa e ardiiɓe 10 pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee to Otiris, ɓe ngoppitaa tawi alaa ko ɓe tuumi e dow sariya jowitiiɗo e bonanndeeji yuɓɓooji. Ñaawirde ndee wasiyiima yo gollotooɓe ɓee njokku haa lewru settaambar e hitaande ndee.[2] Balluch jaabtii ɗum e udditde seppo heege, ɗum addani mo ñamminde artificiel.[9] O woppitaa ko ñalnde 3 suwee 2008.

E lewru feebariyee 2010, ñaawirde leydi ndii hollitii wonde hujjaaji keewɗi ina tawee ngam waɗde 13 daraniiɓe ndeenka daabaaji, tawi heen 10 ko lebbi tati e nder kasoo.

Nayi e nder daraniiɓe haɓaade rafi o, njaltinii kaayitaaji mum en e internet. Tergal daraniiɓe ɗum en e nder fedde bonnde ina teskaa e doggol jaajngol miijooji e golle politik, ko wayi no yuɓɓinde seppooji e batuuji renndo. Caggal lebbi 14 ñaawoore e njoɓdi ko ina tolnoo e 35 000 € e njoɓdi awokaaji kala tuumaaɗo, ñaawoore timmunde « alaa ko bonni » wonande kala tuumaaɗo, yaltinaa ñalnde 2 mee 2011.

Doggol daraniiɓe hakkeeji daabaaji

Doggol vegan en

Yimoowo, Piyeer. (ed.) E nder deftordu daabaaji: Wave ɗiɗaɓere. Bilekwel, hitaande 2006.

Yimoowo, Piyeer. Ko fayti e ɓowɗi mawɗi e yimɓe, Gardiiɗo, 18 sulyee 2008.

CV Balluch, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge, ƴettaa ko ñalnde 8 abriil 2015.

Balluch, Martiin. "No Otiris heɓiri ƴellitaare daartol wonande daabaaji" e nder Singer, Peter (ed.) E nder Defense Daabaaji: Ɓoornugol ɗiɗmol, Blackwell, 2006, h.

Seppo banndiraagal to tower, jaaynde Cambridge nde innde mum anndaaka, ina gasa tawa ko jaaynde Cambridge jamma, noowammbar 1998 ; gorko gonɗo e foto oo ko Martin Balluch.

Balluch, Martiin. "No Otiris heɓiri ƴellitaare daartol wonande daabaaji, " e nder Singer, Peter. (ed.) E nder deftordu daabaaji: Wave ɗiɗaɓere. Bilekwel, hitaande 2006.

Yeewtere e Martin Balluch Arsiif 2008-03-05 to masiŋ Wayback, Abolitionist-Online, yaltunde adannde e jaaynde Bite Back. [jokkondiral maayngal]

Kampaañ gooto nanngaa ngam suɓaade Greens [jokkondiral maayngal duumingal], Wiener Zeitung, (e ɗemngal Almaañ) 1 suwee 2008.

Jaaynde, Fedde luulndiinde usineeji daabaaji, 18 suwee 2008. Arsiwee 5 oktoobar 2008 to Wayback Machine