Master of Veterinary Science
Master e ganndal daabaaji (MVSC walla MVSc) ko master rokketeeɗo ngam janngude fannu ganndal daabaaji. Ina waawi rokkireede ngam wiɗto, walla dipolom jannginaaɗo, walla ɗiɗi fof.
Hakke Baccalauréat e ganndal daabaaji walla ko nanndi heen. Ɗaɓɓooɓe ɓee ina poti jogaade kaayitaaji baawɗi rokkude ɗum en golle safrooɓe daabaaji.[citation needed]
Golle kursus MVSc ina heewi ƴettude duuɓi ɗiɗi ngam timminde e keertinaango e fannuuji gannde daabaaji ceertuɗi ko wayi no anatomi, fisiyoloji, biyokimiya, ñamri daabaaji, peewnugol e njuɓɓudi jawdi, karallaagal geɗe daabaaji, mikroobiyoloji, viroloji, e jibinannde daabaaji e genetik, safaara daabaaji, seppooji daabaaji , ganndal rewɓe e jibinannde.[1] Porogaraamuuji masters e fannu patoloji e parasitoloji ina ndokkee won e kolees e duɗe jaaɓi haaɗtirde. Golle dipolomaaji ina mbaawi wonde e stage walla sarɗiiji goɗɗi.[2]
Yiyngo Ina wiyee wonde fannu safaara daabaaji e nder kuuɓal ina ɓeydoo wonde rewɓe, tee limoore rewɓe naatɓe e safaara daabaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Trakia ina tolnoo e 66%.[3] Degree oo ina ɗaɓɓiree no feewi sabu ɓeydagol haajuuji annduɓe daabaaji ngam tabitinde ɗaɓɓaande faggudu e haɓaade zoonosis. Jaŋngooɓe MVSc ina njogii ɗaɓɓaande mawnde e nder sarwisaaji daabaaji laamu (Hono Ofiisaajo ƴellitaare jawdi walla balloowo daabaaji cirridiiɗo walla daabaaji) kam e wiɗtooji, golle keertiiɗe e sekteer ƴellitaare.
Dipolom oo kadi ina siftina mbaawka wiɗto ko wayi no wiɗto mawngo e lectureship. Tuugnorgal