Matija Antun Reljković Gymnasium
| Golle imaaɗe | 1766 |
|---|---|
| Mutiɗa innde | GMAR |
| Named after | Matija Antun Relković |
| Lesdi | Korowaasiya |
| Nder laamoore | Vinkovci |
| Location | Centar |
| Jonde kwa'odineto | 45°17′19″N 18°48′21″E |
| Heritage designation | Register of Cultural Goods of Croatia |
| Street address | Trg bana Josipa Šokčevića 1, 32100 Vinkovci |
| Postal code | 32 100 |
| Phone number | +385-(0)32-332-284 |
| Fax number | +385-(0)32-340-088 |
| Email address | mailto:ured@gimnazija-mareljkovica-vk.skole.hr |
| Laawol ngol laamu anndani | https://gimnazijavk.hr/ |

Duɗal janngirde Matija Antun Reljković (e ɗemngal Korowasi: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića), anndiraangal e ɗemngal koolaaɗo kuuɓal, ko duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu (jimnaasiyoŋ, nannduɗo e duɗal taƴondiral) tawaangal e fuɗnaange wuro Vinkovkocin. Duɗal ngal ina rokka porogaraamuuji kuuɓtodinɗi ngam heblude duɗe jaaɓi-haaɗtirde, tawi ina jeyaa heen ganndal kuuɓtodinngal (ganndal renndo), ganndal (ganndal tago), e ganndal ɗemɗe. Jaŋde ndee ko e ɗemngal Korowasi. Anndiraama ngam lefol mum, duɗal ngal ina jeyaa e duɗe jaaɓi haaɗtirde ɓurɗe maantinde e nder diiwaan Slavonia e limoore almudɓe teeŋtuɓe e terɗe jannginooɓe jokkondirɓe e maggal.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duɗal ngal sosaa ko e hitaande 1766 e dow yamiroore laamɗo debbo biyeteeɗo Maria Teresa. E oon sahaa duɗal ngal wonnoo ko wuro Petrovaradin. Caggal nde Fedde Iisaa Otiris momtaa e hitaande 1773. hitaande, duɗal ngal naati e les njiimaandi laamu e konu.E hitaande 1779 duɗal ngal naati Vinkovci E hitaande 1850 duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal naatni ɗemngal Korowasi ko fannu ceertuɗo ina wiyee ɗemngal Illyrian. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, Almaañnaajo wayli ɗemngal Latin ngam wonde ɗemngal janngirgal.
Gimnaasiyoŋ oo innitiraa ko Matija Antun Reljković gila 1966.
Almuɓɓe ɓennuɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal hitaande jaŋde 2023/24, 150 almuudo jaŋngoowo e ndeeɗoo duɗal winnditiima e duɗal jaaɓi haaɗtirde to leydi Korowasi, woni 98,68% e almudɓe ƴettuɓe ekkolaaji Matura e nder leydi ndii kala. Ko ɓuri heewde e nokkuuji ɗi almudɓe ɓee njahata ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Osijek, ko duɗe safaara, sariya, innde elektoronik, ordinateeruuji e IT, innde siwil e arsitektuur, e faggudu.
Almuɓɓe tedduɓe
Kosta Trifkowic
Antun Branko Šimić
- ↑ "18. stoljeće". Povijest vinkovačke Gimnazije (in Croatian). Gymnasium Vinkovci. Retrieved 2013-02-20.
- ↑ "Odluka o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2024./2025" [Decision on enrollment of students in the first grade of high school in the school year 2024–2025] (in Croatian). Croatian Ministry of Science and Education. 2024-05-13.
- ↑ "19. stoljeće". Povijest vinkovačke Gimnazije (in Croatian). Gymnasium Vinkovci. Retrieved 2013-02-20.
- ↑ "Školski e-Rudnik". Vol. 3 (in Croatian). Ministry of Science and Education (Croatia). p. 15. Retrieved 2025-06-18.
- ↑ Živojin Boškov (1971). Živan Milisavac (ed.). Jugoslovenski književni leksikon [Yugoslav Literary Lexicon]. Novi Sad (SAP Vojvodina, SR Serbia: Matica srpska. p. 542.
- ↑ Milorad Živančević (1971). Živan Milisavac (ed.). Jugoslovenski književni leksikon [Yugoslav Literary Lexicon] (in Serbo-Croatian). Novi Sad (SAP Vojvodina, SR Serbia): Matica srpska. p. 527.