Jump to content

Mazzikin

Iwde to Wikipedia
Mazikeen
Subclass ofdemon Taƴto

mazzikin (e ɗemngal arameeje yahuud en Baabilon: מַזִּיקִין, e ɗemngal romaan: mazzikin, ñamlaama e ɗemngal Ebere: מַזִּיקִים) ko jinneeji ɗi njiyataa, baawɗi waɗde mette [1] walla kulhuli ɓurɗi mawnude. Oo helmere arameere, tawaande e nder Talmud, firti ko « bonnooɓe » walla « bonnooɓe ». Ko heewi faameede ko jinneeji bonɗi ɗi njiyataa ɗi neɗɗo waawi hawrude e mum en e nguurndam ñalnde kala.So tawii diine Yahuuda en hannde heewaani yeewtude ko fayti e ruuhuuji bonɗi, ko wayi no yontaaji Geonic, ko wayi no taasaaji incantation ɗi hoɗɓe e Mesopotami e Levanti (Jews) haalooɓe ɗemngal Aram mbaɗnoo feere reende yimɓe e jinneeji keewɗi e ruuhuuji nannduɗi e mum en, ko wayi no ruuhuuji ñawu, mazzikin, lilin, e shedim..[2]

Talmud, binndol cakawol diina Yahuudu'en Rabbi'en, ɗon mari sifaaji mazzikin feere-feere nder kelle maako fuu. So tawii ɗeen sifaaji ina mbaawi waasde hollirde nate goote walla jokkondire, ɗe ndokkata ko humpitooji e faamde e goongɗingol ko fayti e mazzikin e nder aadaaji yahuud en e sahaa nde Talmud winndaa ndee.

Talmud ina siftina mazzikin ina jogii sifaaji goɗɗi nannduɗi e maleykaaji e yimɓe fof (Hagigah 16a). E wiyde binndol ngol, mazzikin ina jogii baagal no maleykaaji nii, ina waawi yahde diƴƴe mawɗe e yaawre no maleykaaji nii, ina jogii ganndal e kewuuji garooji no maleykaaji nii. Kono kadi ina ndenndi sifaaji e yimɓe, ko wayi no ñaamde, yarde, jibinde, e maayde.[3]

Baraita ina hollita: E laabi tati eɗi nanndi e maleykaaji gollotooɗi: Eɗi njogii baagal no maleykaaji gollotooɗi nii; eɗe njirloo gila e ŋorol aduna gooto haa e ŋorol aduna ngol no maleykaaji gollotooɗi nii; eɓe nganndi ko woni yeeso no maleykaaji gollotooɗi nii.

Mazikin ina sikkaa ina heewi, ina tawee e saraaji aadee sahaa kala. Abaye, ganndo mawɗo Amoraik, hollitii wonde jinneeji ɓuri heewde e yimɓe, ina taaroo ɗum en no ƴiye taarotooɗe ngesa nii. Rav Huna, Amora goɗɗo, ina ɓeydoo faamninde wonde kala neɗɗo ina jogii ujunnaaje jinneeji banngeeji kala, ujunnaaje ujunnaaje bannge nano, ujunnaaje sappo bannge ñaamo (Berakhot 6a).

Won e binndanɗe Talmuud ina cifa laabi yiytude mazzikin, ko wayi no siifde cumu laaɓtungu e sara leeso neɗɗo ngam yiyde ƴiye mum en, nannduɗe e koyɗe cowiiɗo (Berakhot 6a). Laawol goɗngol ko huutoraade ɓiɗɗo puccu ɓaleejo, teeŋti noon e ɓiɗɗo puccu ɓaleejo debbo gadano, ɓiɗɗo ɓiɗɗo puccu ɓaleejo gadano. So neɗɗo ina ɓuuɓna gaasa maggal ina ɓuuɓna ƴiiƴam ɗam, caggal ɗuum ina waɗa ƴiiƴam ɗam e gite mum, ina sikka neɗɗo ina waawi yiyde mazzikin (Berakhot 6a). Binndanɗe goɗɗe ina kollita wonde mazzikin ina waawi taweede e nokkuuji keertiiɗi, ko wayi no les ɓulli (Pesachim 112a) walla e nder ɓulli (Berakhot 3a).

Talmuud ina siftina kadi golle ngam reende hoore mum e mazzikin, ko wayi no janngude Shema Yisrael hade mum ɗaanaade (Berakhot 5a).

  1. "Chagigah 16a:5". www.sefaria.org.
  2. "Demons & Demonology". www.jewishvirtuallibrary.org (in Engeleere). Retrieved 14 November 2018.
  3. Babylonian Talmud, Berakhot 6a