Media and gender
Wakkilaare rewɓe e worɓe e nder jaayɗe ina jogii darnde mawnde e ƴellitde miijooji renndo ngoo e darnde rewɓe e worɓe e ƴellitde potal yeeso sariya . No jaayɗe jokkirta yahrude yeeso e nder winndere ndee nii, no jinnaaɓe njiytirtee e nder mbaydiiji ceertuɗi, ko wayi no rajooji, teleeji, filmuuji, jeeyngal, pijirlooji wideyoo e jaayɗe renndo, ina hollita nafooje pinal ɓurɗe yaajde e doosɗe doole . Jaayɗe ina mbaawi hollirde ŋakkeende politik so renndinaama e wootooɓe hakkundeeji e toɓɓe jowitiiɗe e jinnaaɓe, yeru wiɗto hollitii ŋakkeende liberal e dow affirmative action e bonanndeeji.[1]
Ko ɓuri heewde e janndeeji dow habaruuji e jinnaaɓe ɓuri tiiɗnaade ko e ngonkaaji Hirnaange—haa teeŋti noon e leyɗeele dentuɗe Amerik e Orop —wakkilaare jinnaaɓe e nder habaruuji ina ceerti no feewi e nder diiwanuuji aduna ɗii, tawa ina waɗi geɗe ceertuɗe e pinal, diine, e politik. Yeru, e nder leyɗeele keewɗe to Asii fuɗnaange, kollirgol jaayndeeji ko faati e jinnaaɓe ina heewi jogaade batte e nder aadaaji gaadanteeji jowitiiɗi e ɓesngu, neɗɗaagu, e darnde renndo. Yeru, filmuuji Bollywood ina ɓooyi ñiŋeede sabu mum en semmbinde miijooji baabiraaɓe e sahaa gooto, tawa kadi ina mbaɗa nokkuuji ɗo rewɓe mbaawi wonde e nder daartol ɓurngol ɓadaade.
Wakiili’en rewɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder filmuuji, teleeji e pijirlooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Keewceeral e naatgol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E wiyde It’s a Man’s Celluloid World, ciimtol jaaɓi-haaɗtirde San Diego State University ƴeewndotoongol naatgol e hollirde rewɓe e nder filmuuji, hitaande 2024 ko hitaande adannde e nder daartol ɓooyngol ngam jogaade potal hakkunde worɓe e rewɓe e nder filmuuji, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njooɗii ko e 42% (e heddiiɓe e camblense).
E hitaande 2024, keewal jikkuuji rewɓe e nder golle mawɗe jooɗii ko e 39%, ɓeydaare toɓɓe ɗiɗi e nder teemedere e hitaande yawtunde ndee, tawi jikkuuji rewɓe jogiiɓe geɗe haalooɓe kadi ɓeydiima toɓɓe ɗiɗi gila e 35% haa 37% hakkunde 2023 e 2024.
E ƴeewndo ɓurngo ɓadaade duuɓi rewɓe hollirɓe e ɗeen doole, ina heddii ŋakkeende laaɓtunde e duuɓi rewɓe hollirɓe e filmo oo, no ciimtol ngol holliri Demi Moore —ina ɓura duuɓi 50— e nder The Substance ko seerti e kuulal ngal, tawi 16% e jikkuuji rewɓe e hitaande 20204 ko ɓuri ,5 tan ko ina seerti e naatgol jikkuuji worɓe mawɓe, tawi 55% e worɓe naatɓe heen ɓee ina njogii duuɓi 40.
Sifaa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Rewɓe e nder filmuuji e teleeji ina keewi ustaade e nder mbaydiiji rewɓe, ina njillondiri e geɗe e mbaydiiji (tropes) ɗi kuutortoo ko worɓe ardii. E nder daartol, rewɓe ina keewi hollireede ko toppitiiɓe e nafooje giɗli. Hay rewɓe ardiiɓe teleeji e sinemaaji, ko wayi no Lucille Ball e Doris Day, ina kollita wonde ko ɓe jom en galleeji, rewɓe e yummiraaɓe.
Tropeeji jokkondirɗi e ñiŋooje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E wiyde yeewtere RADA e gardinooɗo kursus oo, hono Ingrid Schiller, rewɓe njaɓaaka e dingiral haa hitaande 1661. Ɗeeɗoo mbaydiiji jaayndeeji ina mbaawi jogaade ɗaɗi e ustaare rewɓe e binndol e golle pijirlooji aadaaji. Winndannde winndiyanke Medium biyeteeɗo Olga Loves Cinema hollitii wonde geɗe jaleeɗe ina cikka ko "ɓurɗe bonde" ɗe 'jinnaaɓe ɓurɓe laaɓtude' mbaɗata, kadi rewɓe ina mbaɗee heen e dow "[tornde] belnde".
Wakiiliijo worɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder laylayti renndo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Worɓe ɓuri waawde lomtineede ko e jaayɗe so yerondiraama e rewɓe, kadi ɗeen nate ina keewi fawde e mbaydiiji gonɗi e nder renndo. Jikkuuji worɓe e nder filmuuji e teleeji ina keewi ɓurde tiiɗde e doolnude, ɓurde waasde jogaade hakkille walla ɓurde doolnude e gorko mo ɓe njiɗi daranaade oo.
Media ina heewi jogaade darnde e jaɓde nafooje bonɗe ko wayi no no worɓe e worɓe njiyrata ɗum nii. Gorko ko dental miijooji jowitiiɗi e jikkuuji e mbaadiiji worɓe e sukaaɓe. Won heen ina mbiya wonde ko ɓuri heewde e renndooji ina njiyloo worɓe e sukaaɓe ngam miijaade wonde ko kamɓe ɓuri, ardiiɓe, doolnuɓe e hakkeeji. E fawaade e mbaadi hegemonic masculinity model of gender studies, worɓe hollirɓe doole, semmbe, jaambaraagal, kulol, worɓe, pottitte ekn... ina mbaawi seerndude (sikkaa) ɓural mum en e dow rewɓe e tiiɗtinde darnde mum en huuɓtodinnde e njiimaandi mum en (e ɓanndu, e hakkille, e jokkondiral).
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Jaffe, Anna E.; Cero, Ian; DiLillo, David (March 2021). "The #MeToo movement and perceptions of sexual assault: College students' recognition of sexual assault experiences over time". Psychology of Violence. 11 (2): 209–218. doi:10.1037/vio0000363. ISSN 2152-081X. PMC 8713172. PMID 34970465.