Jump to content

Medical College & Hospital, Kolkata

Iwde to Wikipedia

Koolaaɗo kuuɓal safaara, Kolkata, anndiraaɗo kadi Koolaaɗo kuuɓal safaara Calcutta, ko duɗal safaara laamu e opitaal tawaangal to Kolkata, Bengal hirnaange, leydi Indiya. Ko ɗum jeyi e opitaaluuji ɓurɗi ɓooyde gonɗi e nder leydi Indiya. Duɗal ngal sosaa ko ñalnde 28 lewru Yarkomaa 1835 e juuɗe Lord William Bentinck e laamu Angalteer, hono duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, Bengal. Ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde ɗiɗmal ɓurngal ɓooyde jannginde safaara hirnaange e nder Asii caggal Ecole de Médicine de Pondichéry e duɗal ɗiɗaɓal jannginirngal e ɗemngal Engele. Kolleeji ɗii ina ndokka dipolomaaji MBBS caggal duuɓi joy e feccere e jaŋde safaara.


Fasaad yeeso blok njuɓɓudi

Koolaaɗo kuuɓal Calcutta & Opitaal mawɗo naatirde to laawol Koolaaɗo kuuɓal, Kolkata. Politik

Plaque ngam siftorde Sree Dhiraranjan Sen Politik almudɓe ina jokki e aadaaji, almudɓe heewɓe ina tawtoree hare ndimaagu leydi Indiya.[3] Dille luulndiiɗe Biritaannaaɓe mbaɗaama e porogaraamuuji Fedde Almudɓe diiwaan Bengal (BPSF),[3] caltal Bengal Fedde Almudɓe Indiya fof. Politik almudɓe fuɗɗii ko e jeytaare leydi Indiya.[3] E hitaande 1947, Sree Dhiraranjan Sen, janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde, maayi e nder polis ñalnde Vietnam.[4] Fedde janngooɓe Vietnam ƴetti kuulal e nder batu mum to Hanoi ngam siftorde Sen e lewru marse 1947.[5]

Politik almudɓe ina joginoo batte no feewi e feccere Bengal e fitinaaji renndo e nder feccere leydi Indiya e caggal mum.[6] Hakkunde 1946 e 1952, safrooɓe kolees ɓee ndaranii ko nanondiral renndo, ngollii no feewi e nder koloniiji mooliiɓe. E nder hitaande 1952, janngooɓe wonnooɓe e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, ina jeyaa heen Bidhan Chandra Roy wonti hooreejo jaagorɗe ɗiɗaɓo to Bengal Hirnaange, sosi galle cellal almudɓe ngam wellitaare almudɓe.[6][7]

Gila e kitaale 1950 haa 1970, kolees oo wonti nokku politik nano e nano woɗɗuɗo.[8] Politik almudɓe ina joginoo batte no feewi e fitinaaji Naxalbari e fuɗɗoode kitaale 1970.[9]


Mahdi mawndi duɗal jaaɓi haaɗtirde e opitaal Calcutta Ranndooji Ranndooji duɗe jaaɓi haaɗtirde e kolees Safaara – Inndo NIRF (2022) [10] 43 Koolaaɗo kuuɓal safaara, Kolkata woni 45ɓo e nder duɗe cafrirɗe e nder limto duɗe ngenndiije (NIRF) e hitaande 2023.[10] Nde joginoo darnde 43 e hitaande 2022.

Baɗte E lewru feebariyee 2023 Sudip Das, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ENT to Duɗal ngal heɓi patent ngam ƴellitde kaɓirgal koolkisaangal e kesal.[11]

Alumni teskaaɗi

Doggol almudɓe ndee winndannde ina waawi waasde rewde kuule hoolkiso Wikipedia. Tiiɗno, moƴƴin ndee winndannde e ittude inɗe ɗe ngalaa iwdiiji koolniiɗi keertiiɗi kollitooji wonde ina poti naatde e ndee winndannde AND ko alumni, walla e naatnude binndanɗe jowitiiɗe e ɓanndu winndannde ndee rewrude e ciimtol potngol. (Juko 2023) Bidhan Chandra Roy, cafroowo teskinɗo e hooreejo leydi 2ɓo leydi Bengal Hirnaange Lamu Amatya, ko ñawɗo Nepal gadano. Pasupati Bose, cafroowo leydi Indiya, ganndo ko faati e anatomi Upendranath Brahmachari, jiytuɗo safaara Kala-azar Aroup Chatterjee, cafroowo ateyist mo leydi Angalteer, binnduɗo deftere yumma Teresa: daartol ngol haalaaka Nirmal Kumar Dutta, keɓɗo njeenaari Shanti Swarup Bhatnagar (1965) e gardiiɗo duɗal Haffkine Lionel Emmett, tergal e fedde hockey ladde Inndo e nder Olimpiyaaji 1936 Muhammadu Ibraahiima, gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Sir Salimullah[13]. Giri, yogi indiyanke Dipyaman Ganguly, keɓɗo njeenaari Shanti Swarup Bhatnagar (2022) [14] Kadambini Ganguly, debbo cafroowo gadano seedtinaaɗo to Asii fuɗnaange, keɓɗo seedantaagal safaara hirnaange Madhusudan Gupta, ko indiyanke gadano jannguɗo safaara hirnaange ngam ƴettude ɓanndu neɗɗo. David Hare, sosɗo duɗal Hare K. B. Hedgewar, ganndiraaɗo kadi Doctorji, woni sosɗo fedde wiyeteende Sarsanghachalak. Vikram Marwah, keɓɗo njeenaari Padma Shri, hokki njeenaari Dr Nurul Islaam, jannginoowo ngenndiijo leydi Banngalteer[15]. Kamaleshwar Mukherjee, ko filmo M. D. Ray, ganndo ko faati e onkoloji e binndoowo Balai Chand Mukhopadyay N. C. Paul, cafroowo gadano ƴeewtotooɗo yoga Sisir Kumar Bose, doktoor sukaaɓe teskinɗo, ɓiy-yumma Subhas Chandra Bose e ɓiy Sarat Chandra Bose Ram Baran Yadav, hooreejo leydi Nepal gadano Ƴeew kadi Koolaaɗo kuuɓal safaara Homoeopathique Calcutta & Opitaal Koolaaɗo kuuɓal e opitaal Unani Calcutta Opitaal Esra Doggol opitaaluuji e nder leydi Indiya Tuugnorgal

« NIRF 2023 » (PDF). Koolaaɗo kuuɓal safaara, Bengal. Arsiif (PDF) gila e fuɗɗoode ñalnde 28 feebariyee 2023. Keɓtinaama ñalnde 28 feebariyee 2023.
"Joɗnde NMC". Komiseer ngenndiijo safaara.
Dasagupta, Hirena; Adhikari, harinaara (2008). Bhāratīẏa Upamāhadeśera chātra āndolana [Diɗɗal janngooɓe e nder duunde Indiya] (e ɗemngal Bengali). Kalakata: Riyadikyala. ISBN 978-8185459806.
Jeewte Diisnondiral Bengal (1947). 1947. Kelle 79 haa 88.
Cattopadiyay, Gautam. [Taariindi dille almudɓe leydi Indiya] (in).
Jha, Purnendu; Banerji, Naresh (2003). weedeসসস্ রিলিআআটটট্ততदYযamযয kয kততততততততততऍखɗu