Meltwater management
wonde MRL ina toɗɗii tuugnorgal ƴeewndo wonaa e ADI.[citation needed]
E nder leɗɗe cafrorteeɗe So tawii MRL won e leɗɗe cafrorteeɗe anndaaka ina hiisee e foormula :
M R L = GOOTO D Mi ∗ W / M D Mi ∗ 100 ∗ S F {\hollirde MRL=ADI*W/MDI*100*SF} ɗo SF woni faktor kisal
MDI woni ko ñaametee ñalnde kalaW woni teddeendi ɓanndu ADI ko ñaamde jaɓaande ñalnde kala
Gese pawe
Won e nokkuuji e nder UE MRL's ina kuutoree kadi ngam geze pawze, e ƴeewteede e MRL's ngam gese nguura. So tawii noon ko ɗum feere moƴƴere wonande batte kuuɓtodinɗe e weeyo, ɗum hollirtaa mbaawka feeñninde yimɓe jogiiɓe leɗɗe pawɗe. Test swap ina waawi ittude ndeeɗoo ŋakkeende. MRL's ngam geze pawe ina mbaawi won e sahaaji addande batte luurondirɗe sabu ŋakkeende waktuuji hade ndema (PHI) walla dumunnaaji jowitiiɗi e ndema, teeŋti noon e ndema ɗo ndema jokki, hono no roseeji nii. Ɗum waɗata ko nde remoowo ina rewi e wasiyaaji ɗi limtaa ɗii, tawa kadi kosam ɗam ƴettaa ko juuti caggal [1] needed]
MRL e nder UE Toɓɓe tati teeŋtuɗe ina teskaa ko fayti e nafooje MRL e nder kuulal UE:1) keewal heddiiɓe tawaaɓe e nguura ina foti wonde kisal wonande soodooɓe, tawa kadi ina foti wonde ko famɗi fof, 2) Komisariyaa Orop ina fijira MRL wonande denndaangal nguura e nguura daabaaji, e 3) MRL wonande denndaangal gese e denndaangal lowre MRL ina waawi tawaa e nder lowre Komisariyaa.[2]
Ƴeew kadi Keeri yiytugol Toɓɓere ɓurnde mawnude e kontaminaasiyoŋ Pestiideeji QuEChERS – feere ngam ƴeewde heddiiɓe e ñawbuuli Tuugnorgal
- ↑ Lindsay, Jay (4 February 2011). "Dump Snow in Rivers, Harbors? There's a Downside". NBCNews. Associated Press. Archived from the original on January 28, 2015. Retrieved 5 May 2017.
- ↑ "Cold climate impact on runoff management - Minnesota Stormwater Manual". stormwater.pca.state.mn.us (in Engeleere). Retrieved 2017-05-09.