Jump to content

Miller General Hospital

Iwde to Wikipedia
Opitaal mawɗo Miller

Ospitaal mawɗo Miller ko opitaal to Greenwich, to Londres tuggi 1884 haa 1974. Opitaal oo feewnaa ko sara diisnondiral gadanal, ko opitaal gadano Angalteer peewnaaɗo e cuuɗi cirƴaaɗi, kadi ko gooto e gadani jogaade departemaa X-ray.

Tariya E hitaande 1783, suudu safrirdu Kent udditaa e nder galle gooto to Broadway, to Deptford. Caggal mum (1837) nde heɓi ballal laamɗo e juuɗe laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria, nde wonti Diisnondiral laamɗo Kent.[1] E hitaande 1851, ɗum dooli yahde to suudu kesu (timmini e hitaande 1855; mahooɓe Brandon & Ritchie)[2] sara laawol mawngol Greenwich.[3]

Ngam mawninde hitaande teemedere nde diisnondiral ngal waɗi e hitaande 1883, fellitii mahde opitaal ina wiyee Rev. Ospitaal Miller Memorial udditaa ko e lewru desaambar 1884, ina waɗi 25 leeso. Ko ɗum woni safrirde Angalteer gadane jogiinde cuuɗi cirƴaaɗi - 35 meeteer (11m) njaajeendi, ɗum noon ina reena ŋoral ina waawi jogaade henndu ɓooyndu e gertooɗe (miijo ngo cirridiiɗo John Marshall ƴaañii)[1][4] - ko Keith Downes Young feewni e mahooɓe Young e Hall.[4][5] Wonno heen ko warngooji ɗiɗi, ina wiyee Beatrice Ward e John Penn Ward[3] (John Penn e ɓiɓɓe mum ko golloowo mawɗo e nder nokku hee). E lewru abriil 1898, fedde hesere nde ñawɓe wonduɓe e rafiiji ɗii udditaa, tawi ko balloowo biyeteeɗo John Passmore Edwards, ina safra 50-60 neɗɗo ñalawma kala.[3]

E hitaande 1908, opitaal oo inniraa opitaal mawɗo Miller wonande Fuɗnaange-rewo Londres. Leydi e jeyiiji koɗdiiɗi ɗii coodaama, golle ɓeydugol kesol puɗɗii e hitaande 1911, ko William Legge, 6ɓo Earl Dartmouth, lelni kaaƴel ngel. William Bucknell Wing keso oo udditaama e dow laabi ñalnde 15 noowammbar 1912, e juuɗe laamɗo debbo biyeteeɗo Louise, Duchess of Argyll, o ɓeydi heen 76. ina gasa tawa ko adii e nder Angalteer[6] - tawaa ko e nder suudu les,[3] yaajde e golle pioneer puɗɗiiɗe e hitaande 1896 e juuɗe surgeon Thomas Moore.[7][8]

Caggal nde wolde adunaare adannde fuɗɗii, leɗɗe mbaɗtaa ngam wallitde soldateeɓe gaañiiɓe e ñawɓe. E hitaande 1917, opitaal oo ƴetti galle safrooɓe 14 leeso to Bexhill-on-Sea, jeyaaɗo e Mission Medical Deptford, ɗum wonti galle safrooɓe to opitaal mawɗo Miller (caggal ɗuum, e hitaande 1931, galle safrooɓe Fountain, e caggal World). Konu ɗiɗaɓu, ngu sosiyetee Bexhill ɗaɓɓi ngam koɗki).[3]

Opitaal Greenwich ɓeydii yaajde e hitaande 1928 e mahngo Robinson Wing, inniraaɗo John Henry Robinson, hooreejo opitaal oo e oon sahaa, e ɓeydude mbaawka opitaal oo haa 151 leeso. Kadi suudu safrirdu kesu sosaa e nder Bucknell Wing, e galle safrooɓe mahaa to Catherine Grove. Duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, e hitaande 1935, suudu kesu 16 leeso ɓeydaama e Robinson Wing, Departemaa keso Out-Patients udditaa e darorɗe kitaale 1930.[3]

E nder wolde adunaare ɗimmere, Opitaal oo naati e Sarwiis Cafrirɗe Emergency, o resi 10 e nder 172 leeso ngam warde siwil en walla konu, e hitaande 1948, o naati e Sarwiis Cellal Ngenndiijo, wondude e Opitaal St Alfege, e les njiimaandi Greenwich e Deptford Goomu njuɓɓudi opitaal, jeyaa ko e yiilirde opitaal diiwaan Metropolitan Fuɗnaange-rewo.[3]

E hitaande 1965, opitaal oo jaɓaa ko e opitaal diiwaan Greenwich (ko adii ɗuum ko St Alfege),[9] wonti fedde mawnde Miller. Kono, e haajuuji kesi, nde uddaama e hitaande 1974.[1] Sarwisaaji ɗii mbayliima to Opitaal Diiwaan oo, ko ɓuri heewde e cuuɗi Miller ɗii ndartinaama e hitaande 1975. Dispensaire asliijo oo (galle limtaaɗe e tolno II),[10] galle general wing (limtaaɗe kadi e tolno II)[11] e galle infirmiyee en wuurde, nde tawnoo Bellway Homes ƴettiti ɗum ngam wonde hoɗorde.[3]

Gollotooɓe teskaaɓe Elsie Mussett (1874-1945), debbo debbo gila 1909 haa nde o woppi golle makko e hitaande 1928. Mussett janngi ko to suudu safrirdu Londres e gardagol Eva Luckes hakkunde 1900 e 1902. Caggal nde o golli e infirmier staff, o artiraa e miñiiko debbo, e miñiiko debbo ward, o yalti nde o toɗɗaa matron to opitaal Miller.[16] E nder wolde adunaare adannde, o siftinaama e nder ɓataakeeji ngam golle makko to opitaal mo kadi toppitii ñawɓe konu.[17] Tuugnorgal

"Opitaal mawɗo Miller". Arsiif ngenndiijo. Ƴeewtaa ko ñalnde 4 oktoobar 2018.
Ceeri, Biriji (1983). Mahdiiji leydi Angalteer London 2: Fuɗnaange. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yale. p. 270.
"Opitaal mawɗo Miller". Opitaaluuji majjuɗi to Londres. Ƴeewtaa ko ñalnde 4 oktoobar 2018.
Taylor, Jeremi (1988). "Circular Hospitaal: Miijo porfeseer John Marshall e wiɗto mum e golle mahdi e kitaale 1880". Daartol safaara. 32 (4): 426-448. Doi:10.1017/s0025727300048535. PMC 1139913. PMID 3059102. Keɓtinaa ko ñalnde 4 oktoobar 2018.
Makdonald, Lynn (2012). Florence Nightingale e peewnugol opitaal: Golle mooftaaɗe ..., deftere 16. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Wilfrid Laurier. Iyugo. p. 952. ISBN 9781554582884.
Megitt, Geof (2008). Taming Rays. Lulu. p. 11. ISBN 978