Mirzā Mazhar Jān-i Jānān
Mirzā Mazhar Jān-i Jānān (Urdu: مرزا مظہر جانِ جانها), anndiraaɗo kadi laqab mum Shamsuddīn Habībullah (1699–1781), ko yimoowo suufiyaŋke lolluɗo mo Delhi, seertuɗo e gooto e "pillars Urdury" nay ."[1] O anndiraama kadi e yontaaji makko ko sunnītarāsh, "Sunnicizer", sabu darnde makko timmunde, nde o 6eydaani 6eydaade, e yeru makko e Sunna.[1]
O sosi leslese Nasbandi Mazhariyya Shamsiya.
Jibineede e nguurndam puɗɗam
Ñalngu jibinannde makko ina feeñi e hitaande 1111 walla 1113 A.H, ɗum waɗi ko to Kālā Bāgh, Mālwa, e wiyde lowre wootere, e wiyde lowre woɗnde o jibinaa ko to Agra.[2] Sheek Muhammadu Tahir Bakhshi hollitii ñalngu ngu o jibinaa ko ñalnde 11 koorka hitaande 1111 hijriya.[3] O jibinaa ko e galle tedduɗo, jibinannde Afganistaan, gollotooɗo e njuɓɓudi Mughal en.[4] Baaba makko Mirzā Jān ina gollinoo e konu laamɗo Mughal mawɗo biyeteeɗo Aurangzeb. Caggal aada mo laamɗo oo joginoo hakke innde ɓiɓɓe ofiseeji mum, Aurangzeb ina wiyee wiyi:[5]
"Ɓiɗɗo ko ruuhu baaba mum. Nde tawnoo innde baaba mum ko Mirzā Jān, innde ɓiɗɗo oo wonata ko Jān-i Jānān."
Jaŋde makko diine adannde ndee, ko Afzal Siyalkōtī (hadiis) e hāfiz Abdul-Rasuul Dihlawi (Qur’aana) halfinaa ɗum. Nde o heɓi duuɓi 18, o naati e fedde Naqshbandī e gardagol Nūr Muhammadu Bada’ūni, jokkondirɗo no feewi e janngirɗe Sheek Ahmadu Sirhindi, o timmini jaŋde makko e nder duuɓi nay. O fuɗɗiima kadi e nder jamirooje Qadiri, Chishtī e Suhrawardi.[5]
E nder nguurndam makko, Mazhar wasiyaama yo winndu jimɗi e ɗemngal Urdu wonaa e ɗemngal Persi sabu balɗe ɗemngal ɗiɗmal ngal ina wiyee ina limtee e nder leydi Indiya. Gaagaa winndude jimɗi e polemik, Mazhar winndii kadi ɓataakeeji keewɗi jowitiiɗi e miijo e golle suufiyaŋkooɓe.
Lefol e doole
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina jeyaa e ‘almuɓɓe’ makko walla Muridīn, ganndo mawɗo biyeteeɗo Hanafī, biyeteeɗo Qādi Thanāullāh Panipatī, binnduɗo Tafsir Qur’aana lolluɗo e innde Tafsir-i Mazharī, mo o inniri jannginoowo makko. Kadi e nder leñol makko ruuhuyankeewol (silsila) ari ko ganndo mawɗo Hanafí biyeteeɗo Imam Ibnu Abidin e fiyoowo Qur’aana biyeteeɗo Allāma Alusī.
Leñol makko Nasbandi en ari anndireede Mazhariyya Shamsiyya. Ina wayi no Mazhar ina yamiri almuɓɓe ɓurɓe heewde e ardiiɓe ɗum ɓee. O woni ko e winndude e jaagorɗe makko, ɓataakeeji makko ina mbaɗi ko heewi e ganndal men e nguurndam makko e miijooji makko.[6]
Lomtii mo ko khaliifa makko (cukko) Abdullaah, lollirɗo Shah Ghulam Ali Dahlavi, mo ko ɓuri heewde e almuɓɓe Naqshbandi hannde ɓee mbiyata ko Mujaddid teeminannde 13ɓiire lislaam. Tariqah makko yaajii e nder leydi Indiya fof e Fuɗnaange hakkundeejo.
Wade
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mirzā Mazhar waraa, gaañiiɗo no feewi ñalnde 7 lewru Muharram, hitaande 1195 hijriya/1780 caggal iisa. Winndiyanke Āb-i Ḥayāt winndi:[7]
"Sabaabu ndee warngo ina yaaji e nder Delhi hakkunde toowɓe e leslese: wonde e fawaade e aadaaji, ñalnde jeeɗiɗaɓere [Muḥarram], balɗe ɗee ina njaltinee dow [e nder dingiral]. Mirzā Mazhar jooɗiima sara laawol ngol e nder... veranda toowɗo galle makko, e won e almuɓɓe makko teeŋtuɓe No yimɓe barbareeɓe aadoraaɓe mbaɗata nii, fedde makko [Sunni] e fedde [Shiite] ina waawi tawa ina mberloo won e tooñanngeeji e tooñanngeeji, kadi won barbareeji ina mettini heen ɓe ngonnoo ko neɗɗo gooto mo ɓernde mum kaaƴe ina wiyee Faulād [=njamndi] Ḳhān, mo barbaar no feewi O waɗi ndee golle bonɗe Kono Ḥakīm Qudratullāh Ḳhān ‘Qāsim’, e nder deftere mum, wiyi wonde e nder yimre mum Mirzā Sahib e aayeeji ngam yettude Hazrat ʿAlī, won sunnit en ƴettii ndee amiss mbaɗi ndee golle bonɗe.
Winndiyanke Āb-i Ḥayāt, Shi’a pellital, ina tuuma wonde ina wondi e ƴaañgal diine partiiji. Porofesoor biyeteeɗo Frances Pritchett teskiima wonde daartol sakkitiingol maayde Mirzā Mazhar e nder Āb-i Ḥayāt ko mbayliigu anniya.[8] Porofesoor Friedmann, kam e Annemarie Schimmel e Itzchad Weismann, kamɓe fof ɓe teskiima wonde Mirzā Mazhar ko jom doole en Shiite en wari ɗum en.
Ko ɓuri heewde e winndooɓe nguurndam makko e ɗemngal Urdu mbinndi kadi wonde o waraama ko e balɗe 7 Muharram, o maayi ko ñalnde 10 Muharram hitaande 1195 hijriya.[3]
Caɗeele Ruuhuyankooje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Binndanɗe mawɗe : Catal kaŋŋe Nasbandi-Haqqani, Catal kaŋŋe Nasbandi Tahiri, e Catal kaŋŋe Nasbandi Huseini
Mirza Mazhar jeyaa ko e njuɓɓudi suufiyaŋkaagal mujaddidi, woni caltal mawngal e tariqaaji suufiyaŋkaagal naqshbandi. Leñol makko ruuhuyankeewol ina rewi e Sheek Ahmadu Sirhindi, Mujaddid teeminannde sappo e go’aɓere Hijri.[9]
Kulaafa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]To Maqamat Mazhari, khaliifa makko mawɗo e lomto makko Shah Ghulam Ali Dahlwai ina winnda daartol juutngol e heewɓe e Khulaa (depiteeji) makko. Ina jeyaa heen:[10]
Qadi Thanaullah Panipati, binnduɗo Tafsir Mazhari e defte Islaam teskinɗe goɗɗe, iwdi Usmaan kaliifa tataɓo Lislaam
Mawlana fadalUllah mawniiko qadi thanaullah panipati
Mawlana AhmadUllah, ɓiy mawɗo Qadi Thanaullah Panipati, lolluɗo e jaambaare mum e karallaagal mum e haɓde
Debbo Qadi Thanaullah Panipati
Shah NaimUllah Bahraichi Naqshbandi binnduɗo deftere Mamoolaat-e-Mazhariya, Basharaat-e-Mazhariya (Koppi binndaaɗi e junngo e nder birooji leydi Indiya to Londres.
Shah abdul ghani mujaadi
Maulvi kalim faruqi, ganndo Hadiis, cosoɗo galle maulwi to silhet
Ƴeew kadi
Yimre Urdu
Doggol yimooɓe ɗemngal Urdu
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Kadi Muhammadu ko nulaaɗo makko: Teddungal Annabi e nder dewal lislaam, ko Annemarie Schimmel winndi (Hill Chappel: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Karolina worgo, 1985)
- Hazaron Khawaishen Aisi: Aduna kaawniiɗo e Ghazals Urdu. Harper Kolins. 2018. p. 3. ISBN 9789353023409.
- Jalwa Gah-e-Dost (Urdu) 2nd edition (2008) de Muhammad Tahir Bakhshi Naqshbandi: "Jalwa Gah-e-Dost". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 26 sulyee 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 sulyee 2010.
- Weismaan, Itsaak (2019). "Jaan-i Jaan, Maẓhar". E nder laana ndiwoowa, Kate; Krémer, Gudrun; Matiri, Denis; Nawaas, ko Yuhanna; Rowson, Everet (ƴeewndotooɗo). Ansiklopedi lislaam (3e éd.). Brill e internet. ISSN 1873 haa 9830.
- Yi’annde julɓe wakkati cakaari dow diina Indiya, Y. Friedmann, JOAS 95, 1975.
- Naqshbandiyya: ortodoksi e golle e nder aadaaji suufiyaŋkooɓe winndere ndee kala, Itzchak Weismann, Routledge, 2007.
- MUḤAMMAD ḤUSAIN ĀZĀD firti ɗum ko Frances W. Pritchett e ballondiral e Shamsur Rahman Faruqi
- Resooji anndinde: yimooɓe Urdu e ƴeewooɓe ɗum, Frances W. Pritchett
- "Caɗeele kaŋŋe (Sijra)". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 24 noowammbar 2010. Ƴeewtaa ko ñalnde 14 sulyee 2010.
- "Maqamat-e-Mazhari (Urdu) Nguurndam Hazrat Mirza Mazhar Jan-e-Janan". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 13 oktoobar 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 8 sulyee 2010.