Moƴƴere Wilbur ko ƴiiƴam
Grace Belden Wilbur Trout (18 marse 1864 – 21 oktoobar 1955) ko Ameriknaajo daraniiɗo suɓaade, wonnoo hooreejo pelle ɗiɗi mawɗe to Illinois, hono Fedde Potal Politik Chicago e Fedde Potal Suɓngooji (IESA). O waɗii nafoore mawnde e heɓde suudu sarɗiiji leydi Illinois ngam ƴettude sariya jowitiiɗo e suɓngooji hooreejo leydi e municipaal, ganndiraaɗo kadi « sariya Illinois », sariya rokkata rewɓe hakke suɓaade feccere e wooteeji nokkuuji e nder leydi. Hay so tawii o alaa humpito e golle sariya, o huutoriima peeje lobbugol strateeji e nder suudu sarɗiiji dowri ndi o dañi. O yuɓɓini kadi kampaañuuji renndo ngam mahde ballal ngam suɓaade e dañde jaayɗe moƴƴe e nder leydi ndii kala.
Nguurndam gadano, jaŋde, e baɗte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Trout jibinaa ko ñalnde 18 marse 1864, to wuro wiyeteengo Maquoketa, to leydi Iowa . O janngi ko e duɗe laamu to Iowa, o jannginaama e elocution . [1] O resi George William Trout e hitaande 1886 ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe nayo, gooto e maɓɓe maayi ko e hitaande 1912 tawi omo yahra e duuɓi 21. [2] Ɓe ngummii Chicago e hitaande 1884, caggal ɗuum ɓe ngummii to wuro Oak Park ngo saraaji mum. [1] O winndi A Mormon Wife, deftere ko fayti e rewɓe e nder diine Mormon yaltunde e hitaande 1896. [2]
Golle suɓngooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko fayti e naatgol Mrs Trout e dille suɓngo debbo, The Gentle Force wiyi,
"Dr. Anna Blount e Grace Wilbur Trout ... keɓii innde e nder diiwaan oo fof no ardiiɓe golle ɗee nii, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngollii e Komiseer Suɓngooji Municipaal to Illinois, hono no terɗe fedde nde Grace Hall Hemingway e Anna Lloyd Wright mbaɗiri nii O ɗon no yiɗi, o ɗon mari bawɗe, o ɗon no haaloowo mo hulataa, o mooɓoowo ceede ngam kuugal man." [3]
Tesko-ɗen wonde Grace Hall Hemingway ko yumma binndoowo biyeteeɗo Ernest Hemingway e Anna Lloyd Wright ko yumma akitek Frank Lloyd Wright .
Ardorde njuɓɓudi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Trout ina golloo e nder pelle rewɓe keewɗe e nder renndo mum. Golle makko e suɓngooji puɗɗii ko e hitaande 1910, nde o wonti hooreejo fedde wiyeteende Chicago Women’s Club sosaande e hitaande 1894. [ <span title="More information is required to link this short citation to its long citation. (October 2021)">incomplete short citation</span> ] E nder duuɓi ɗiɗi ɗi Trout woni hooreejo leydi ndii, o ardii fedde nde e ɓeydude terɗe mum, e keewal batuuji, e njuɓɓudi goomuuji. [4] Ligue yaltinii defte e cirŋinnde ɗaɓɓaande ngam ɗaɓɓude e nder suudu sarɗiiji leydi ndii ngam rokkude rewɓe hakkeeji woote. Trout e daraniiɓe woɗɓe ko wayi no Catharine Waugh McCulloch mbaɗii njilluuji haalooɓe e nder leydi Illinois, ina kaɓa e suɓngooji rewrude e kampaañuuji ko wayi no njilluuji otooji suɓngooji. [4]

Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, e batu hitaandeejo Fedde Potal Suɓngooji Illinois (IESA, jokkondirnde e Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓngooji Rewɓe ) ñalnde 1–2 oktoobar 1912, Trout suɓaama hooreejo ndeen fedde, darnde nde o joginoo fotde hitaande kala nde o fooftii e hitaande 1990 haa 1912 waɗii sahaa e galle mum ɗiɗaɓo to Jaksonville, to Floride). Ko o hooreejo IESA o wayli peeje fedde nde, o waɗti heen paandaale kese ko wayi no sosde juɓɓule nokkuuje ɓurɗe heewde e lobbude gooto e depiteeji ngam wallitde suɓngooji. Udditgol fedde ndee e laawol ɓurngol laaɓtude seeɗa, o dañii heen nafoore mawnde e ƴellitaare mawnde ngam suɓaade rewɓe.
Nafoore nde sikkaano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kuulal suɓngooji ina naatnoo e suudu sarɗiiji leydi Illinois laabi keewɗi e nder duuɓi, ko heewi heen ko hooreejo suudu sarɗiiji IESA mo ɓooyi, hono Catharine McCulloch. So en teskiima ŋakkeende humpito hooreejo leydi keso oo e hooreejo leydi ndi hono Elizabeth Knox Booth, alaa ko ɗaminaa heen no feewi. Ɗum fof e wayde noon, ardiiɓe kesi ɓee ngollodiima e wallitooɓe e nder suudu sarɗiiji ngam waɗde kuulal jowitiingal e suɓngooji feccere e hitaande 1913, baawɗo rokkude rewɓe suɓaade « ngam suɓaade hooreejo leydi e denndaangal birooji nokkuuji ɗi innde mum en limtaaka e nder doosɗe leydi Illinois », kono wonaa wonande wakilaaji dowri, wakilaaji Kongres, walla guwerneer. Trout mooftii koolol ballal jamaanu, waɗii golle lobbugol baɗɗe faayiida, e kuulal ngal ƴettaa ñalnde 11 suwee 1913 (83 woote njaɓaani, 58 woote njaɓaani). Ñalnde 26 lewru juko hitaande 1913, guwerneer leydi Illinois, hono Edward Dunne, siifondiri e sariya jowitiiɗo e suɓngooji, [5] rokki rewɓe Illinois hakke suɓaade ko famɗi fof.
Semmbinde renndo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Trout waɗii peeje jamaanu, keewɗe faayiida ngam mahde ballal renndo ngam suɓaade debbo. O waɗi feere mbele fedde suɓngooji (club suffrage local) ina sosee e nder diiwaan kala, mbele terɗe fedde ndee ina mbaawa ndeen lobbude wakilaaji no haanirta nii. O yuɓɓinii e peeje kewuuji renndo e nder diiwaan hee kala, ko wayi no njilluuji otooji e haalooɓe, ngam heɓde e teeŋtinde ballal nokkuuji. O woni ko e remde jokkondiral e jaayɗe to Springfield e Chicago ngam heɓde jaayndeeji moƴƴi e golle IESA, o gollodiima e bayyinooɓe jaayndeeji ngam feewnude taƴe keertiiɗe. O winndi wonde omo heewi "waɗde feere ngam yiyde gardiiɗo gooto walla ko ɓuri ɗum e jaayɗe ɗee, o faamnina ɗum en caɗeele ɗe min kawri, o naamndii ɓe yo ɓe njaltin binndanɗe baawɗe wallitde ngonka kaa... Min njoginoo ɗeen jaayɗe ceertuɗe jogiiɗe propaganda suffrage folded ngam peluncie ( editorial outside)." Ndeen maa o waɗ jaayɗe ɗee e dow birooji depiteeji ɗii, tawa ballal ngal ina feeña e hoore mum, ina yaaji. [4]
Semmbinde lelnugol sariyaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E laamu Trout, woodgol IESA e Springfield wayliima no feewi, sibu ko ngol ɓuri laaɓtude e deeƴde e ko adii. E fuɗɗoode, ko Trout e hooreejo suudu sarɗiiji Elizabeth Booth tan ; caggal ɗuum ɗiɗo woɗɓe njokkondiri e maɓɓe. Jaaynooɓe mbiyata ko « nayi mawɗi ». [1] E kampaañuuji ɓennuɗi ɗii, golle Catherine McCulloch ngam lobbude ina mbaɗnoo jolngo e otooji rewɓe arooɓe Springfield, heɗtooji keertiiɗi, e golle goɗɗe njiylotooɗe no feewi ; Sifaa McCulloch ko "hare" e "hare". [6] E ko feewti heen, goomu Trout « ina jokki e ƴellitde njuɓɓudi sariyaaji IESA caggal leydi, ngam waasde umminde golle ummoraade e luulndiiɓe, haa teeŋti noon e njuɓɓudi liɗɗi doole, e accude udditaare mbaawka waylude sariyaaji luulndiiɓe suɓngooji ».
Trout ko dipolomaat, ina huutoroo « hakkille no feewi », ina waawi kadi wonde « jom hakkille ». [1] Daartoowo biyeteeɗo Adade Mitchell Wheeler winndii, "Karallaagal makko ina waawi wonde ko ƴaañgal politik, kono jokkondiral makko e yimɓe ina moƴƴi no feewi. Kanko e woɗɓe ɓee ko ɓe 'yimɓe diwtuɓe''" [1] Leydiyanke gooto ummoriiɗo Peoria siftinii taktikuuji Big Four ko juuti caggal ''articleless the' siynaama. O siftinii kuutoragol Booth e nder njuɓɓudi e ƴeewndo catal karte gaadoraaɗe. O fawi foto kala tergal, taƴaaɗo e deftere Illinois Blue Book, caggal ɗuum o teskii geɗe bayɗe no limto maɓɓe woote, ballal ina gasa tawa, kam e hol no ɓe mbaawirta wullitaade ngam waɗde feere no debbo tergal ngal wayi e suɓaade. Trout e Booth kuutoriima ngool laawol karte ngam janngude e renndinde lelnugol sariyaaji, e mahde fedde nde wonaa partiiji ngam wallitde caɗeele mum en (ina heen terɗe lelnugol sariyaaji Progressive, Demokaraat, Republicain, e Sosiyalist). [1] [1]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 Wheeler 1983.
- 1 2 Reeves 1914.
- ↑ Poplett & Porucznik 1992.
- 1 2 3 Trout 1920.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "sorenson3". - ↑ Schultz & Hast 2001.