Jump to content

Moƴƴere Wilbur ko ƴiiƴam

Iwde to Wikipedia

Grace Belden Wilbur Trout (18 marse 1864 21 oktoobar 1955) ko Ameriknaajo daraniiɗo suɓaade, wonnoo hooreejo pelle ɗiɗi mawɗe to Illinois, hono Fedde Potal Politik Chicago e Fedde Potal Suɓngooji (IESA). O waɗii nafoore mawnde e heɓde suudu sarɗiiji leydi Illinois ngam ƴettude sariya jowitiiɗo e suɓngooji hooreejo leydi e municipaal, ganndiraaɗo kadi « sariya Illinois », sariya rokkata rewɓe hakke suɓaade feccere e wooteeji nokkuuji e nder leydi. Hay so tawii o alaa humpito e golle sariya, o huutoriima peeje lobbugol strateeji e nder suudu sarɗiiji dowri ndi o dañi. O yuɓɓini kadi kampaañuuji renndo ngam mahde ballal ngam suɓaade e dañde jaayɗe moƴƴe e nder leydi ndii kala.

Nguurndam gadano, jaŋde, e baɗte

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Trout jibinaa ko ñalnde 18 marse 1864, to wuro wiyeteengo Maquoketa, to leydi Iowa . O janngi ko e duɗe laamu to Iowa, o jannginaama e elocution . [1] O resi George William Trout e hitaande 1886 ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe nayo, gooto e maɓɓe maayi ko e hitaande 1912 tawi omo yahra e duuɓi 21. [2] Ɓe ngummii Chicago e hitaande 1884, caggal ɗuum ɓe ngummii to wuro Oak Park ngo saraaji mum. [1] O winndi A Mormon Wife, deftere ko fayti e rewɓe e nder diine Mormon yaltunde e hitaande 1896. [2]

Golle suɓngooji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko fayti e naatgol Mrs Trout e dille suɓngo debbo, The Gentle Force wiyi,

"Dr. Anna Blount e Grace Wilbur Trout ... keɓii innde e nder diiwaan oo fof no ardiiɓe golle ɗee nii, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngollii e Komiseer Suɓngooji Municipaal to Illinois, hono no terɗe fedde nde Grace Hall Hemingway e Anna Lloyd Wright mbaɗiri nii O ɗon no yiɗi, o ɗon mari bawɗe, o ɗon no haaloowo mo hulataa, o mooɓoowo ceede ngam kuugal man." [3]

Tesko-ɗen wonde Grace Hall Hemingway ko yumma binndoowo biyeteeɗo Ernest Hemingway e Anna Lloyd Wright ko yumma akitek Frank Lloyd Wright .

Ardorde njuɓɓudi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Trout ina golloo e nder pelle rewɓe keewɗe e nder renndo mum. Golle makko e suɓngooji puɗɗii ko e hitaande 1910, nde o wonti hooreejo fedde wiyeteende Chicago Women’s Club sosaande e hitaande 1894. [ <span title="More information is required to link this short citation to its long citation. (October 2021)">incomplete short citation</span> ] E nder duuɓi ɗiɗi ɗi Trout woni hooreejo leydi ndii, o ardii fedde nde e ɓeydude terɗe mum, e keewal batuuji, e njuɓɓudi goomuuji. [4] Ligue yaltinii defte e cirŋinnde ɗaɓɓaande ngam ɗaɓɓude e nder suudu sarɗiiji leydi ndii ngam rokkude rewɓe hakkeeji woote. Trout e daraniiɓe woɗɓe ko wayi no Catharine Waugh McCulloch mbaɗii njilluuji haalooɓe e nder leydi Illinois, ina kaɓa e suɓngooji rewrude e kampaañuuji ko wayi no njilluuji otooji suɓngooji. [4]

Grace Wilbur Trout ina riiwta suɓngooji e nder wuro Chicago

Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, e batu hitaandeejo Fedde Potal Suɓngooji Illinois (IESA, jokkondirnde e Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓngooji Rewɓe ) ñalnde 1–2 oktoobar 1912, Trout suɓaama hooreejo ndeen fedde, darnde nde o joginoo fotde hitaande kala nde o fooftii e hitaande 1990 haa 1912 waɗii sahaa e galle mum ɗiɗaɓo to Jaksonville, to Floride). Ko o hooreejo IESA o wayli peeje fedde nde, o waɗti heen paandaale kese ko wayi no sosde juɓɓule nokkuuje ɓurɗe heewde e lobbude gooto e depiteeji ngam wallitde suɓngooji. Udditgol fedde ndee e laawol ɓurngol laaɓtude seeɗa, o dañii heen nafoore mawnde e ƴellitaare mawnde ngam suɓaade rewɓe.

Nafoore nde sikkaano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kuulal suɓngooji ina naatnoo e suudu sarɗiiji leydi Illinois laabi keewɗi e nder duuɓi, ko heewi heen ko hooreejo suudu sarɗiiji IESA mo ɓooyi, hono Catharine McCulloch. So en teskiima ŋakkeende humpito hooreejo leydi keso oo e hooreejo leydi ndi hono Elizabeth Knox Booth, alaa ko ɗaminaa heen no feewi. Ɗum fof e wayde noon, ardiiɓe kesi ɓee ngollodiima e wallitooɓe e nder suudu sarɗiiji ngam waɗde kuulal jowitiingal e suɓngooji feccere e hitaande 1913, baawɗo rokkude rewɓe suɓaade « ngam suɓaade hooreejo leydi e denndaangal birooji nokkuuji ɗi innde mum en limtaaka e nder doosɗe leydi Illinois », kono wonaa wonande wakilaaji dowri, wakilaaji Kongres, walla guwerneer. Trout mooftii koolol ballal jamaanu, waɗii golle lobbugol baɗɗe faayiida, e kuulal ngal ƴettaa ñalnde 11 suwee 1913 (83 woote njaɓaani, 58 woote njaɓaani). Ñalnde 26 lewru juko hitaande 1913, guwerneer leydi Illinois, hono Edward Dunne, siifondiri e sariya jowitiiɗo e suɓngooji, [5] rokki rewɓe Illinois hakke suɓaade ko famɗi fof.

Semmbinde renndo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Trout waɗii peeje jamaanu, keewɗe faayiida ngam mahde ballal renndo ngam suɓaade debbo. O waɗi feere mbele fedde suɓngooji (club suffrage local) ina sosee e nder diiwaan kala, mbele terɗe fedde ndee ina mbaawa ndeen lobbude wakilaaji no haanirta nii. O yuɓɓinii e peeje kewuuji renndo e nder diiwaan hee kala, ko wayi no njilluuji otooji e haalooɓe, ngam heɓde e teeŋtinde ballal nokkuuji. O woni ko e remde jokkondiral e jaayɗe to Springfield e Chicago ngam heɓde jaayndeeji moƴƴi e golle IESA, o gollodiima e bayyinooɓe jaayndeeji ngam feewnude taƴe keertiiɗe. O winndi wonde omo heewi "waɗde feere ngam yiyde gardiiɗo gooto walla ko ɓuri ɗum e jaayɗe ɗee, o faamnina ɗum en caɗeele ɗe min kawri, o naamndii ɓe yo ɓe njaltin binndanɗe baawɗe wallitde ngonka kaa... Min njoginoo ɗeen jaayɗe ceertuɗe jogiiɗe propaganda suffrage folded ngam peluncie ( editorial outside)." Ndeen maa o waɗ jaayɗe ɗee e dow birooji depiteeji ɗii, tawa ballal ngal ina feeña e hoore mum, ina yaaji. [4]

Semmbinde lelnugol sariyaaji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E laamu Trout, woodgol IESA e Springfield wayliima no feewi, sibu ko ngol ɓuri laaɓtude e deeƴde e ko adii. E fuɗɗoode, ko Trout e hooreejo suudu sarɗiiji Elizabeth Booth tan ; caggal ɗuum ɗiɗo woɗɓe njokkondiri e maɓɓe. Jaaynooɓe mbiyata ko « nayi mawɗi ». [1] E kampaañuuji ɓennuɗi ɗii, golle Catherine McCulloch ngam lobbude ina mbaɗnoo jolngo e otooji rewɓe arooɓe Springfield, heɗtooji keertiiɗi, e golle goɗɗe njiylotooɗe no feewi ; Sifaa McCulloch ko "hare" e "hare". [6] E ko feewti heen, goomu Trout « ina jokki e ƴellitde njuɓɓudi sariyaaji IESA caggal leydi, ngam waasde umminde golle ummoraade e luulndiiɓe, haa teeŋti noon e njuɓɓudi liɗɗi doole, e accude udditaare mbaawka waylude sariyaaji luulndiiɓe suɓngooji ».

Trout ko dipolomaat, ina huutoroo « hakkille no feewi », ina waawi kadi wonde « jom hakkille ». [1] Daartoowo biyeteeɗo Adade Mitchell Wheeler winndii, "Karallaagal makko ina waawi wonde ko ƴaañgal politik, kono jokkondiral makko e yimɓe ina moƴƴi no feewi. Kanko e woɗɓe ɓee ko ɓe 'yimɓe diwtuɓe''" [1] Leydiyanke gooto ummoriiɗo Peoria siftinii taktikuuji Big Four ko juuti caggal ''articleless the' siynaama. O siftinii kuutoragol Booth e nder njuɓɓudi e ƴeewndo catal karte gaadoraaɗe. O fawi foto kala tergal, taƴaaɗo e deftere Illinois Blue Book, caggal ɗuum o teskii geɗe bayɗe no limto maɓɓe woote, ballal ina gasa tawa, kam e hol no ɓe mbaawirta wullitaade ngam waɗde feere no debbo tergal ngal wayi e suɓaade. Trout e Booth kuutoriima ngool laawol karte ngam janngude e renndinde lelnugol sariyaaji, e mahde fedde nde wonaa partiiji ngam wallitde caɗeele mum en (ina heen terɗe lelnugol sariyaaji Progressive, Demokaraat, Republicain, e Sosiyalist). [1] [1]

  1. 1 2 3 Wheeler 1983.
  2. 1 2 Reeves 1914.
  3. Poplett & Porucznik 1992.
  4. 1 2 3 Trout 1920.
  5. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named "sorenson3".
  6. Schultz & Hast 2001.