Jump to content

Moba

Iwde to Wikipedia

Moba ko wuro wonngo e nder leydi Konngo e nder diiwaan Tanganyika. Ko ɗoon woni nokku njuɓɓudi leydi Moba.[1]

Moba woni ko e leydi Kongo DemokaraasiMobaMoba

Koɗki: 7,03982°F 29,766147°F

Ndenndaandi Konngo Demokaraasi

Lamorde

Tangaanyika

Lesdi

Mooba

Wakati

Aw

Ɗemngal ngenndi[3]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Suwahili

Loowdi

Wakere


Moba woni ko e daande maayo hirnaange bannge worgo maayo Tanganyika, 140 kiloomeeteer (87 mi) to fuɗnaange-rewo Kalemie, ɗo laanaaji diwooje njokkondirta e mum. Rafiki ko kañum ɓuri mawnude e welde e laanaaji diwooje gonɗi heen ɗii. Wuro ɓurngo mawnude wiyeteengo Kirungu (Kilungu) woni ko e dow ŋoral 400 meeter (1 300 ft) dow maayo ngoo, 5 km e Moba. Laawol leydi ina jippoo e Kirungu haa e jetti to Moba. Moba woni ko to bannge worgo maayo Mulobozi. Toowɗe Marungu, ko ŋoral ŋoral ŋoral ŋoral, ina ummoo caggal wuro ngoo, Mulobozi ina fecca ɗum ɗiɗi. Taƴre ɓurnde famɗude to bannge worgo ndee ina ummoo fotde 2 100 meeter (6 900 ft) e taƴre ɓurnde mawnude to bannge worgo ndee ina ummoo fotde 2 460 meeter (8 070 ft).Tufnde ɓurnde toowde e Mooba wiyetee ko Murumbi.

E hitaande 1984 Moba ina joginoo 25 463 neɗɗo. Ko ɓuri heewde e leñol mayre ko Tabwa.

Wuro ngo sosaa ko e hitaande 1893 ko Baabaaji ɓaleeɓe cosi posto to Kirungu saraaji mum ɓe inniri Baudoinville/Boudewijnstad caggal laamɗo Baudouin mo Belsik.

Hare nder leydi e caggal mum

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E wolde ɗimmere Konngo (1998-2003) diiwaan oo wonti nokku hare hakkunde doole laamu e pelle murtuɗe. Nokku hakkunde Pweto, Moba e Moliro ina wiyee "Triangle de la mort". E lewru noowammbar 2000, konu laamu RDC wondude e harbiyankooɓe Interahamwe, konu Ruwannda ɓooyɗo haɓantooɓe laamu RDC e sehilaaɓe woɗɓe mbaɗi hare. Ɓe keɓi darɗe ɗe Fedde Konngo ngam Demokaraasi-Goma (RCD-Goma) joginoo, ko wayi no Pweto, Pepa, ɓe njani e porto Moba. Konuuji RCD-Goma e konu Ruwannda (RPA) njani e maɓɓe e fuɗɗoode lewru Duujal 2000. Ruwanndaanaaɓe ƴettiti Pweto e Moba e fuɗɗoode lewru Duujal 2000. QA

Ñalnde 1 ut 2007, fedde seppooɓe yani e ƴeewooɓe konu Fedde Ngenndiije Dentuɗe, bonni birooji jeyaaɗi e UNHCR e juɓɓule banndiraaɓe mum. Fedde Ngenndiije Dentuɗe yalti wuro ngo, dartini hootde mooliiɓe hoɗɓe e leydi Zambie. Sigga taƴto Alaa laabi pawaaɗi e nder diiwaan Moba oo, walla e nder teemedde kiloomeeteeruuji keewɗi e wuro ngoo. Laabi ɗiɗi leydi, ɗi keewi rewde e sahaa toɓo, ko ɗiin tan njippii e leydi ummoraade fuɗnaange e fuɗnaange. Moba ɓooyii alaa kuuraa. Gila 1996, ina woodi baraas tokooso mahaaɗo ngam rokkude yimɓe mum kuuraa. Ko fedde ONG Italinaare wiyeteende Mondo Gusto wallifi ɗum, dow maayo Ngandwe Fuamba.

Golle faggudu to Moba ɓuri heewde ko ndema, liɗɗi e njulaagu kaŋŋe.

  1. https://www.birdlife.org/datazone/sitefactsheet.php?id=6072
  2. 1 2 https://www.vrt.be/vrtnws/nl/2018/01/22/boudewijn-voor-boudewijn--de-kroonprins-die-nooit-koning-zou-wor/
  3. https://web.archive.org/web/20120610204429/http://www.maginternational.org/news/dr-congo-three-days-with-clearance-teams-in-katanga/
  4. https://books.google.com.ng/books?id=ceFIryEHTL4C&pg=PA288&redir_esc=y