Jump to content

Mohammad Sanaullah Dar

Iwde to Wikipedia

Mohammadu Sanaullah Dar (25 mee 1912 – 3 noowammbar 1949), ɓurɗo anndeede e Meeraji ko yimoowo Urdu indiyanke.[1] O wuuri ko nguurndam bohemiyanke, o gollotoo tan ko e taƴondiral.

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O jibinaa ko e nder galle Kashmir[2] to Gujranwala, o inniraa ko Mohammed Sanaullah Dar, o waɗi balɗe cukaagu makko ko to Kucha Sardar Shah, Mozang, Lahore. Baaba makko, hono Munshi Mohammad Mahtabuddin, ko injenieer laana njoorndi, ko ɗum waɗi ɓesngu makko ina heewi ummoraade nokku gooto fayde nokku goɗɗo. O jooɗii ko Kathiawar, Bostan (Balucistan), Sangar e Jacobabad.

Meeraji fuɗɗii winndude jimɗi, e innde Sasri, nde o woni e duɗal. Ko gila e jokkondiral makko caggal ɗuum e suka debbo Bengali, biyeteeɗo Meera Sen, ɓiɗɗo konte golloowo to Lahore, o yiɗi ɗum no feewi.[3] Ɗuum acci batte duumotooɗe e nguurndam makko, o ƴetti innde binndol makko e innde makko.[4] Hay so tawii o mawni ko e nokkuuji alɗuɓe, Meeraji acci galle mum e ɓesngu mum, o suɓii ko wuurdude e nguurndam ƴaañoowo mo alaa galle, ko ɓuri heewde ko o jooɗii e sehilaaɓe makko, o wuuri ko e yeeyde jimɗi makko.[5] Julien Columeau, winndiyanke Faraysenaajo binndoowo kadi e ɗemngal Urdu e Hindi winndi deftere juutnde nde heewaani yiyeede kono ina teskini e nguurndam Meeraji.[6]

Nguurndam binndol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Meeraji ina jokkondiri e Adabi Duniya (Lahore), caggal ɗuum o golliima e Rajo Indiya fof, to Delhi. O winndii binndanɗe lewru Saqi (Delhi) e nder dumunna juutɗo o walli e tafngo Khayal (Bombay). Caggal Feccere, o hoɗi haa abada to Bombay.

Gila e cukaagu makko, Meeraji ina felliti yiɗde miijooji Hindu en. O heewi huutoraade kelme Hindi e nder jimɗi makko, e binndanɗe makko e ɓataakeeji makko. O jaɓi ñamaande makko e yimoowo sanskrit biyeteeɗo Amaru e yimoowo Farayse biyeteeɗo Baudelaire. O firti kadi won e golle yimoowo sanskrit biyeteeɗo Damodar Gupta e yimoowo perse biyeteeɗo Omar Khayyam.

Meeraji ina hiisee wonde gooto e ardinooɓe maandeeji e nder yimre Urdu, haa teeŋti noon e naatnude Free Verse. E wondude e N. M. Rashid, ko o yimoowo mawɗo e nder fedde Halqa-e Arbab-e Zauq, nde seerti e nanondiral radeef e qafia, nde ƴeewtindii ngalu keewngu aaye ɓaleejo e aaye ɓaleejo, nde salii keeri renndo tiitooɗe "jaɓɗe" e "hormaaɗe", njaɓaani ƴaañgal dictionnaire perse, e yuurnitaade e sensitivity e karallaagal, terɗe ngonkaaji jokkondire e hakkillaaji harminaaɗi haa jooni. O winndi kadi ko faati e jimɗi cemmbinɗi, o yiɗi waylude sifaa duuɓi makko.[7]

Yarlitiiɓe binndol Meeraji ina keewi kono o yaltinii jimɗi makko seeɗa e nder nguurndam makko. Kono tan, Khalid Hasan, e nder winndannde mum « Giɗo Meera Sen yejjitaaɗo », [citation needed] winnditii wonde e nder nguurndam Meeraji, defte nay ɗe Meeraji moofti ɗee, ko Shahid Ahmed Dehlavi yaltini, heen gooto ko Maktaba-e-Urdu, Lahore. Golle makko timmuɗe Kulliyat-e-Meeraji peeñii tan ko e hitaande 1988 ɗe Doktoor Jameel Jalibi yuɓɓini.Dr Jameel Jalibi kadi yuɓɓini Kulliyat o yaltini ɗum e hitaande 1994 ummoraade Lahore e golle makko heddiiɗe ɗee kala. Deftere woɗnde wiyeteende Baqiyat-e-Meeraji nde Sheema Majeed winndi nde e hitaande 1990. Deftere wiyeteende "Iss Nazm Mein" ina waɗi binndanɗe Meeraji yaltinaa e nguurndam makko.

Doggol golle Meeraji:

"Geet o Geet (jimɗi)

"Meeraji ke Geet" (Jime)

"Meeraji ki Nazmen"(Yimre)

"Teen Rang" (Yimre)

"Iss Nazm Mein" (Njoɓdi - Binndanɗe Meeraji)

"Kulliyat-e-Meeraji" (Yimre) mo Altaf Gauhar moofti, bayyini ɗum ko Doktoor Jameel Jalibi, Urdu Markaz U.K.

"Baqiyat-e-Meeraji" (Jimre) nde Sheema Majeed winndi, nde defte e daande binndol Pakistaan, Lahore yaltini.

"Intikhab-e-kalaam".

"Pratinidhi shayiri"

"Seh Aatishah (yimre)

"Mashriq o Magrib ke Naghmay."

"Paband Nazmen (yimre)

"Meera ji ki Nazmen Edited by Anees Nagi (poems)

"Nigar Khana (firo)

"Khemay ke aas Paas (faccirooji)by Meera ji."

"Nagri Nagri fira Musafir Ghar ka rasta Bhool Gaya -Sung By Ghulam Ali."

Meeraji ƴettii style outlandish e anniya e nder ɓoornungal mum, sporting gaasa juutɗa, mustaas nannduɗo e dagger, noppi mawɗi, koppi colourful, amulet e jolngo beɗi e wutte mum. Mehr Lal Soni Zia Fatehabadi, sehil makko yimoowo, gonnooɗo sehil makko e nder duɗal, siftinii wonde sahaa gooto tan Meeraji taƴii gaasa mum juutka, ko nde o naati e Rajo All Indiya, to New Delhi.[8]

Akhtar ul Iman, sehil makko yimoowo, mo kanko e hoore makko Meeraji e Noon Meem Rashid njiylotonoo, mo Meeraji wondi e mum balɗe cakkitiiɗe e nguurndam mum to Poona e Bombay, hollitii wonde yarde makko ɓurtunde, ɓuuɓde simme, e ŋakkere jokkere enɗam, ustii ittude doole makko, bonni heeñere makko. Ndeen, arii ɓeydagol mette e ñawu makko hakkille, ngu o fotnoo naatde e safrirde ɗo o rokkaa jolɗe elektirik ngam safrude mo e majjere makko -- safaara mo o huli. Ko 4 p.m. ñalnde 3 noowammbar 1949, to opitaal ciftorgol laamɗo Edward to Bombay.

"Meeraji" deftere dow yimre Urdu nde Shafey Kidwai winndi.[9]

"Meeraji : Shakhsiyat aur Funn" - Doktoraa Doktoor Rashid Amjad.[10]

"Meeraji aur Amli Tanqeed" yaltuɗo e deftere Mah-e-Nau, Lahore e lewru mee hitaande 1979. Janngugol laabi Meeraji e ƴeewndo binndol.

Ƴeew kadi

Shabnam Sakiil

  1. Miraaji. Baidar Bakh. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kolommbi.
  2. Patel, Geeta (2002). Dille lirik, ƴattooje daartol : ko fayti e jinnaaɓe, koloñaal, e yiɗde e nder yimre Urdu Miraji. Stanford, Kaliforni: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Stanford. p. 18. ISBN 0804733295. OCLC 46785363.
  3. Malik Ram (1977). zia fatehabadi - shakhs aur shair. Deli: Juulde Ilmi. p. 116.
  4. "Meeraji – yimoowo mo seerndi ɗum". Fajiri. 7 lewru bowte 2002. Ƴeewtaa ko 8 lewru bowte 2018.
  5. Urdustaan: Meeraaji
  6. Aaj shumara limoore - 71. Rekhta.
  7. Nalini Natarajan, Emmanuel S. Nelson (1996). Deftere binndi leydi Indiya e teeminannde noogas. Westport, Conn.: Jaaynde Greenwood. 344. ISBN 031303267X. OCLC 179140690.
  8. mehr lal soni zia fatehabadi (1983). Zaviyaha e nigaah. Deli keso: Bazm e seemab.
  9. Safeʻ (Shafey), Kidvā’ī (Kidwai); شافع.، قدوائى، (2001). Miraaji (editorde adannde). Na'ī Dihlī: Sahitiya Akadmi. ISBN 8126013095. OCLC 56719977.
  10. Ƴeewndo teskinngo e neɗɗaagal e naalankaagal Meeraji. Ko ñalnde 4 marse 2016 to masiŋ Wayback