Mohammed Aruwa
Yemre | Nigerian senators of the 4th National Assembly, Nigerian senators of the 5th National Assembly ![]() |
---|---|
Jinsu | gorko ![]() |
Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya ![]() |
Innde | Mohammed ![]() |
Ɗuubi daygo | 1948 ![]() |
Ɗoforde | Kaduna ![]() |
Date of death | 9 Bowte 2018 ![]() |
Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje ![]() |
Position held | member of the Senate of Nigeria ![]() |
Member of political party | All Nigeria Peoples Party ![]() |
Muktar Ahmed Mohammed Aruwa (1948 – 9 Duujal 2018) ko senaateer [1]. O suɓaama arandeere nder senaa nder hitaande 1999 bana wakiliijo lesdi Kaduna ngam lanyol yimɓe fuu (APP).
Aruwa jooɗii e goomuuji senaa keewɗi, o salii privatisation e nder gollorɗe laamu. O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni tergal lannda leƴƴi Naajeeriya (ANPP), lomto APP. O naatii e luural jowitiingal e toɗɗagol goomuuji, o wiyi ko ardorde senaa waɗi golle ɗe ngonaa nuunɗuɗe. Innde Aruwa jippaama e doggol lannda ANPP ngam woote [2].
Manndaa Senaa gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Muktar Ahmed Mohammed Aruwa suɓaama Senator ngam diiwal Kaduna Cakaari [3] Kaduna, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdiNaajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.Caggal nde o jooɗii e Senaa Aruwa toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji Senaa, Aviation, Golle & Koɗki, Geɗe Polis, Demal (cukko hooreejo) e Finance & Appropriation. E lewru April 2000, o wiyi o jaɓataa sariya shari'a, o wiyi "Hay e nder leyɗeele lislaam goonga, alaa ɗo kuutoragol shari'a timmungol. Reforme ina jokki join, o wiyi kadi shari'a ina tooña won e hakkeeji aadee. E lewru ut 2002, o felliti dartinde jeyi leydi (privatisation) e nder gollorɗe laamu, haa arti noon e waylude sariya jowitiiɗo e jeytaare (Conseil National de la Privatisation) ngam yahdude e doosgal leydi 1999. Manndaa ɗiɗaɓo Senaa Aruwa suɓaama kadi e nder lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP)[4] ngam suɓaade duuɓi nay goɗɗi e hitaande 2003.E lewru mee 2005, Aruwa toɗɗaa e goomu Senaa ad-hoc jowitiingu e jokkondiral e jaayɗe, sosaa ngam hollirde darnde Senaa e renndo ngoo so tawii hooreejo leydi ndii , hono Olusegun Obasanjo, ina ɗaɓɓi ƴeewtaade bidsee oo caggal nde o siifondiri e sariya. Miijo Senaa ko wonde ɗum wonata ko daliilu ngam ittude hooreejo leydi ndii. E lewru suwee 2005, o salii wonde cukko hooreejo Goomu Senaa ngam haɓaade rewɓe, o tuumi ardorde Senaa ina fijira politik dirtuɗo e golle Goomu nguu. E lewru noowammbar 2005, hooreejo Senaa biyeteeɗo Ken Nnamani hollitii wonde Aruwa woppitaama e Goomu Jokkondiral Asaambele Ngenndiwal ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999, tawi ina ƴeewtoo mbaawka rokkude hooreejo leydi Obasanjo ɗaɓɓaande laamu tataɓuru. Aruwa ina luulndinoo ngool waylo.
Caggal golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Aruwa wonnoo ko ƴamoowo wonde kanndidaa ANPP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Kaduna e hitaande 2007, o heɓiino heɓde primaaruuji, kono lannda ka lomtii mo ko Sani Sha'aban e doggol ngol o rokki Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi (INEC). Aruwa luulndiima laawɗingol lomto ngoo. Ina wiyee wonde ɗum waɗiraa ko sabu innde makko ina jeyaa e doggol politikaaji ɗi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis Nuhu Ribadu tuumi . E lewru mee 2007, caggal woote ɗee kono hade laamu kesu nguu jokkude golle mum, Aruwa ɗaɓɓi ƴeewtaade no woote ɗee njahri e no ɗe njahri, kono caggal ɗuum o woppi eɓɓaande ndee hade mum yeewteede e Senaa. Kono tan, senaa jaɓii wasiya makko ngam sosde goomu kuuɓtodinngu ngam ƴeewtaade no INEC jogori huutoraade kaalis mo o rokkaa ngam yuɓɓinde woote ɗee.Nde o wolwannoo e jaayndeeji e lewru abriil 2010, Aruwa wiyi wonde tergal ANPP ngal laamɗo konu ɓooyɗo, Major General Muhammadu Buhari, waɗii lannda kaa bonne mawɗe. Aruwa sankii ko subaka law, ñalnde 9 desaambar 2018. O wirnaa ko janngo mum to yanaande Unguwar Sarki e laabi lislaam. Janaaza man hawti bee teemeɗɗe yimɓe ɗon mari bawɗe sanne, hawtaade e gonnooɗo cukko hooreejo lesdi Namadi Sambo e guwerneer lesdi Kaduna Nasir Ahmad el-Rufai Aruwa woppi rewɓe mum e sukaaɓe njeetato, worɓe ɗiɗo e rewɓe njeegomo.
Wade
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O sankii ko ñalnde 10 desaambar 2018, caggal rafi seeɗa.