Jump to content

Mohd. Rafiqul Alam Beg

Iwde to Wikipedia

Mohd. Rafiqul Alam Beg (Bengali: মোহম্মদ রফীকুল আফীকুল আলম বেগ; jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa 1959) ko jannginoowo to bannge njuɓɓudi e nder leydi Bangladesh. O wonii cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Rajshahi (RUET).[1] O toɗɗaa ko e manndaa duuɓi nay ñalnde 28 mee 2014.[2]

Beg timmini B.Sc mum. Innjiniyaar to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rajshahi (RU) e hitaande 1979. O arti RU e hitaande 1984 o woni jannginoowo, o jokki e jannginde toon nde tawnoo duɗe jaaɓi-haaɗtirde nayi gonɗe les RU ɗee kawraama e Duɗal Karallaagal Bangladesh (BIT) e hitaande 1986, caggal ɗuum o wayli innde mum RUET e hitaande 2003.[1][3] E nder ɗuum, o heɓi M.Sc.Eng. ummoraade e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Innjiniyaaruuji e Karallaagal to leydi Bangladesh (BUET) e hitaande 1987, e Ph.D. gila e duɗal jaaɓi haaɗtirde Jadavpur to Kolkata e hitaande 1997.[2] Wiɗto makko ko feewti e mooftirɗi ɓuuɓɗi nder, ina heen jikkuuji ɓuuɓɗi e ƴellitgol pollution, e huutoraade petroŋ goɗɗo e nder, mooftirɗi disel coated ceramic.[1]

E ko wiyetee hannde RUET koo, Beg waɗii manndaaji nay e gardagol Departemaa Innjiniyaaruuji Masiŋaaji, kadi ko kanko woni gardiiɗo Faculté Innjiniyaaruuji Masiŋaaji tuggi 2008 haa 2010.[1] O toɗɗaa ko e manndaa duuɓi nay, o woni cukko hooreejo leydi ñalnde 28 mee 2014.[2]

Fotde ñalawma gooto, tuggi ñalnde 4 feebariyee 2017, Beg e jannginooɓe 15 woɗɓe ina ngondi e almudɓe ɓe gila 28 lewru Yarkomaa ina njuɓɓina jaŋde ngam salaade ƴettugol "33 credit system".[4][5][6] Siistem oo ina ɗaɓɓi nde almudɓe ɓee njogori timminde ko famɗi fof 33 limre ngam waasde ruttaade e hitaande ndee. Ko adii nde njuɓɓudi ndii fuɗɗotoo, almudɓe timminɓe jaŋde seeɗa ina mbaawi jokkude haa jooni e dumunna garoowo oo, ina mbaawi kadi heɓde jaŋde caggal ɗuum. Beg woppitaama, almuɓɓe ɓee njaɓi hootde ekkolaaji caggal nde diiso jaŋde ngoo suɓii ngam ittude "33 credit system".[6][7] Kono, e oon kikiiɗe, Fedde jannginooɓe RUET noddi seppo ngam salaade jikkuuji almudɓe ɓee e jannginooɓe ɓee.[8] Ɓe ngoni e seppo fotde jonte ɗiɗi.[9]

"Dr Mohd. Rafiqul Alam Beg". Departemaa Innjiniyaaruuji Mekanik. RUET. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 20 Duujal 2016. Ƴeewtaa ko ñalnde 9 Duujal 2016.

"Prof Rafiqul Alam Beg, VC keso RUET". Banngalteer ko kañum woni. 28 lewru mee 2014. Moƴƴinaama e asli mum ñalnde 28 sulyee 2017. Heɓtinaama ñalnde 27 sulyee 2017.

Iqbal, Md Asik (2012). "Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Rajshahi to bannge ganndal e karallaagal". E nder Lislaam, Sirajul; Jamal, Ahmadu A. (njuɓɓudi). Banglapedia: Ansiklopedi ngenndiijo leydi Bangladesh (Ed. ɗiɗaɓo). Renndo Aasiyankeewo to leydi Bangladesh.

"Sistem njoɓdi RUET: Taƴre almuɓɓe ina waɗa seppo ngo alaa keerol". Hoodere ñalnde kala. 28 lewru Yarkomaa 2017. Ƴeewtaa ko 27 lewru Siilo 2017.

"Sistem credit: almuɓɓe RUET ina mbaɗa seppo ngam ñalawma tataɓo". Hoodere ñalnde kala. 30 lewru Yarkomaa 2017. Ƴeewtaa ko 27 lewru Siilo 2017.

"Ruet woppi '33 system credit' e nder seppooji". Hoodere ñalnde kala. 5 feebariyee 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 sulyee 2017.

"RUET woppii, VC woppitaa caggal seppooji". bd kabaruuji24.com. 5 feebariyee 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 sulyee 2017.

"Jannginooɓe RUET ina ngondi e seppo ngam ɗaɓɓude golle ngam haɓaade agitators". Ko jeytaare. Dakaar. 7 feebariyee 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 sulyee 2017.

"Jannginooɓe Ruet ndartinii seppooji ɗi ngalaa keerol jooni". Hoodere ñalnde kala. 18 feebariyee 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 sulyee 2017.

Ikon 1 Ikon 2

Ndee winndannde nguurndam jowitiinde e jaŋde Bangladesh ko ƴaañorgal. Aɗa waawi wallude Wikipedia so a yaajtinii ɗum.