Monze
| Lesdi | Sammbiya |
|---|---|
| Nder laamoore | Southern Province |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+02:00 |
| Jonde kwa'odineto | 16°15′0″S 27°28′0″E |

Monze ko wuro mawngo e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Zambie, ina waɗi yimɓe 268 432 e binnditagol hitaande 2022. O woni ko hedde 180 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo Lusaka. Ko ɗoon woni nokku njuɓɓudi Diiwaan Monze.
Wuro ngo inniraa ko mawɗo Monze, mo yimɓe heewɓe nganndi ko gardiiɗo ruuhuyankeewo leñol Tonga hoɗɓe e diiwaan hee. Galle makko woni ko funnaange wuro ngoo sara nokku ina wiyee Gonde ɗo kewu ina wiyee Lwiindi waɗetee. Ndee hiirde hitaande kala ko hiirde yettoode nde yimɓe heewɓe ummorii e nder leydi ndii fof.
Monze ko wuro yaawngo urbanisaasiyoŋ, mawnugol mum ina yaaji e laawol laana njoorndi e laawol mawngol T1. Wuro ngoo feccii ko e leeɗe anndaaɗe e nokku hee ‘compounds’. Ina woodi luumo mawngo e nder Monze e nokkuuji tokoosi kono ina ɓeydoo mawnude e nder agri-dealerships, e nder duɗe, e nder barkeeji e nder restoraaji.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder wolde adunaare ɗimmere, 50 mooliiɗo Poloñ dogɗo e leydi Poloñ, ndi Almaañ e Sowiyet en njiimi, naati e wuro Monze e hitaande 1941.
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko ɓuri heewde e golle e nder diiwaan hee ko ndema, tawi ko gawri ɓuri teeŋtude. Reende jawdi ko golle faggudu mawɗe e nder gure saraaji wuro Monze. E sahaa gooto e yontaaji ɓennuɗi, diiwaan oo ina soomi ko ina ɓura 25% e ndema maaro e nder leydi Zambie. Nde anndiranoo ko ‘galle njulaagu Zambie’. Hay so tawii darnde mayre e nder peewnugol maaro ɓurngol mawnude ina ustii e nder duuɓi, ko ɓuri teeŋtude e wuro ngoo ko silooji gawri ɗi Suwed mahi to fuɗnaange wuro ngoo. Hay so tawii ɗeen kuutoraaka ko ina wona duuɓi keewɗi. No ko ɓuri heewde e diiwaan Fuɗnaange nii, Monze ina haɓa e yooro e ɗii duuɓi cakkitiiɗi - ina usta faggudu ndema, ina addana coggu nguura ɓeydaade no feewi.
Dina
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro ngo'o woodi limngal mawngal nder juulde Seventh Day Adventist, koo ngam diinaaji Kirista'en feere feere ɗon mari limngal. Kadi ina woodi juulɓe tokosɓe no feewi kono ina ɓeydoo mawnude e nder wuro ngo.
Turismo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokkuuji Turisma nokkuuji baɗɗi faayiida ina njeyaa heen : Kampaañ Mooring, Safari Family (to T1), nokku belɗo Magoye, e heddiiɓe e Fort Monze ɓe ngoppaani.
Tuugnorgal[1]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Wróbel, Janusz (2003). Uchodźcy polscy ze Związku Sowieckiego 1942–1950 (in Poloneere). Łódź: Instytut Pamięci Narodowej. p. 137. ISBN 978-83-7629-522-0.