Mountain-gap wind
Henndu ɓuuɓndu, henndu ɓuuɓndu walla ɓuuɓndu ko henndu nokkuyankeewu ɓuuɓndu e nder ɓuuɓol hakkunde koɗli.
Henndu gap ko henndu ɓuuɓndu, ina waawi jokkondirde e henndu tiiɗndu 20-40 njuuteendi, sahaa e sahaa fof ina ɓura 50 njuuteendi. Henndu gap ina heewi ɓurde tiiɗde ko ɓadii yaltirde gap.
Yeru ɓuuɓol ina waɗi henndu dowri ɓuuɓndu e nder weeyo Gibraltar – gooto e henndu ɓurndu tiiɗde e ndeeɗoo diiwaan ina wiyee Levanter. Henndu nanndundu e nduu ina waɗa e ɓulli goɗɗi e nder koɗli, ko wayi no tehuantepecer e jochwinde, e nder laabi juutɗi, ko wayi no ŋorol Juan de Fuca hakkunde koɗli Olimpiyaaji Wasinton e duunde Vancouver, Kolommbi Biritaan, ŋorol Hinlopen sara Spitsbergen. E nder ŋoral maayo Columbia to keerol Washington e Oregon, keewal henndu gap ina addana ɗum en waɗde jolɗe henndu, e ɓuuɓri mawndi ndi henndu waɗata e maayo Columbia..[1].[2]
Yeru goɗɗo ko henndu Koshava to Serbi ina ɓuuɓta e maayo Danube. Koɗli Karpatiiji worgo e koɗli Balkan ina njuɓɓina ndiyam ɗam e nder maayo Danube to Rumaani e jet yaltuɗo e dame njamndi ina anndiraa henndu Koshava. Sifaaaji mawɗi henndu Koshava ko njaaweeki henndu toowndu, njuuteendi mum to fuɗnaange-rewo, tiiɗnaare mum, e ɓuuɓri mum.
Ko ɓuri heewde, henndu koridor ina toɗɗii weeyo nokku (fuɗnaange Farayse), kam e leɗɗe. Ko kamɓe kadi ngoni jolnooɓe e yiiteeji bonɗi e nokkuuji ɗi mboros o yani ɗii. Guurtol ngol ina waawi yettaade ko ɓuri 100 km/h, ina addana jawdi bonnude.
Ƴeew kadi Gap henndu (sifaa joogaraafi) Jet yaltugol falnde Tuugnorgal
- ↑ Romanić; et al. (2015). "Contributing factors to Koshava wind characteristics". International Journal of Climatology. 36 (2): 956–973. doi:10.1002/joc.4397. S2CID 129669216.
- ↑ Romanić; et al. (2015). "Contributing factors to Koshava wind characteristics". International Journal of Climatology. 36 (2): 956–973. doi:10.1002/joc.4397. S2CID 129669216.