Mririda n'Ait Attik
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Morooku |
| Innde ɓesngu | Ait |
| Ɗuubi daygo | 1900 |
| Date of death | 1940 |
| Ɗemngal | Berber |
| Wolde | Arabic, Berber |
| Sana'aji | poet, writer |
| Personal pronoun | L484 |
Mririda n'Aït Attik (e ɗemngal Amazig : Mririda n Ayt Atiq ) ( c. 1900 – c. 1940 ) ko jimoowo Shilha Maroknaajo berbeer binndoowo e ɗemngal Tashelhit . O jibinaa ko Megdaz e nder falnde Tassaout . Yimre makko waɗtaa e kaayitaaji, firaa e ɗemngal Farayse e kitaale 1930, ko René Euloge, golloowo laamu Farayse jooɗiiɗo to Azilal .
Ko seeɗa anndaa e nguurndam makko. Jibinaa ko e wuro Megdaz, e nder falnde Tassaout, Mririda resii gila omo famɗi no feewi, kono ɓooyaani ko o dogi nguurndam makko wellitaare e nder galle makko ngam wontude yimoowo e jimoowo haalpulaar en. O waɗii njilluuji gila e luumo haa e luumo, omo improvise e omo waɗa jimɗi makko, ɗi o winndi e Tashelhit.[1]
Mririda ko innde penndi nde o huutortoo e dingiral, innde makko tigi-rigi anndaaka. O janngaani, o meeɗaa waɗde jimɗi makko e kaayitaaji. Yimre makko ina haalee e toɓɓe tabu e oon sahaa (haa teeŋti e ummoraade e yimoowo debbo), ko wayi no ceergal, giɗli hakkunde rewɓe, caɗeele galleeji, e giɗli ɗi ngalaa njoɓdi, o hollitii e peeñcu miijooji makko nder ɓernde, ko ɗum feere ngam haɓaade e murtude e pinal njiimaandi.
E kitaale 1940, ina wiyee ko o korsa e nder souk (marché) to Azilal, omo anndaa e jimɗi ɗi o yimatnoo e worɓe yillotooɓe galle makko. Nde wolde adunaare ɗimmere joofi, Mririda majjii. Hay gooto anndaa nde o maayi, walla hol to o maayi.
Koolol jimɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Antolooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Bending the Bow: deftere jimɗi giɗli Afrik, ed. Frank M. Sipasula (2009)
- Mririda N’Ait Atiq: Ko ɓuuɓri (yimre)
- Deftere Penguin nde yimooɓe rewɓe, ed. Karol Kosman, Joan Keefe, e Katlin Weever (1978)
- Mririda N’Ait Atiq: Alla waɗaani suudu (yimre)
Bibliyogaraafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Les Chants de la Tassaout de Mririda N'aït Attik, trad. René Euloge, binndi Marok, hitaande 1972
- Jimi Mririda, ɗi Mririda n’Ait Attik e René Euloge mbinndi, ɗi Daniel Halpern e Paula Paley firi, jaaynde Unicorn, Greensboro, NC, 1974. LCCN 74-82761 .
- Daandeeji Tassawt, ɗi Mririda n-Ayt Attiq e René Euloge mbinndi, ɗi Michael Peyron firi, Jaaynde AUI, Ifrane 2008. .
- Haddad, Lahsen. "Naatgol baabiraagal e aadaaji haalpulaar en: Mririda N'Ait Attik walla peeje gonɗe e njiimaandi e ƴellitgol", e nder: Le Discours sur la Femme Ed. Fouzia Ghissassi, Rabat: Binndanɗe Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Binndi e Ganndal Neɗɗaŋke, n° 65.
- LCCN 2013-7811 . ( Ɗemngal Farayse to Researchgate .)
- Simour, Lhoussain: Kawrital koloñaal en e nder nokkuuji gonɗi hakkunde rewɓe e worɓe – Miijooji e Mrīda nʾait ʿAtiq, debbo Maroknaajo, jimoowo, jimoowo, e nder Teresa Iribarren, Roger Kanadell, Josep-Anton Fernàristindez (winndinooɓe), Nate Bignatecaol 21), Venezuela: Jaaynde Ca’ Foscari – Bayyinaango Dijital, 2021. ISBN 978-88-6969-460-8 .
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Fatéma Chahid (2020-04-10). "Mririda N'aït Attik: la poétesse rebelle amazigh". Femmes du Maroc (in French). Retrieved 2025-09-21. Osire Glacier (Winter 2012). "Power and the production of knowledge: the case of Moroccan feminism" (PDF). Études marocaines, Osire Glacier. journal of new media studies in MENA, issue no.1. ISSN 2162-6669. Retrieved 2025-09-22. "The Brooch by Mririda n'Ait Attik". Scottish Poetry Library. Retrieved 2021-02-21.