Jump to content

Muhammad Dan Na zaki

Iwde to Wikipedia

Muhammadu Dan Nazaki limtoB (1623–1648), anndiraango El Kutumbi limtoL walla Muhammadu Alwali limtoL ko laamɗo Kano capanɗe jeenay e mawɗo Kutumbawa mo innde mum nanndi e mum, fedde cakkitiinde e nder aristokraatuuji Hausa. Hono no laamɓe Gaudawa e Rumfawa nii, galle makko seerndaani ko adii fof e tuugnaade e leñol kono ko peeje politik e renndo maantinɗe ɗe o waɗnoo e yonta maɓɓe. So tawii Rumfawa ɓuri yiɗde ko laamu ɓurngu yuumtude, laamu Kutumbi e iwdi mum yi’i ƴellitgol laamu rewrude e birooji laamu kesi ceertuɗi.[2] Ɓe mbaɗi kadi laabi kesi ngam yoɓde njoɓdi, teeŋti noon e jawdi Fulɓe.[3] Laamu El Kutumbi kadi ina maantiniri haɓde e Gombe, Bauchi e Katsina, gaño mawɗo Kano. O maayi ko e gaañanɗe hare caggal nde o waɗi njillu ɗiɗaɓuru e dow ɗiɗaɓo oo. Taariindi Kano hollitii mo wonde gooto e laamɓe Kano ɓurɓe mawnude.[4]

Jibineede Ko o ɓiy Sultan Muhammadu Nazaki e debbo mum Dada. O lomtii baaba makko e hitaande 1623.[1]

Laamu ko Sultan "Kutumbi wonnoo ko Sarki baawɗo no feewi to leydi Hausa."[4]

El Kutumbi ina wiyee ina yaltina doole e jawdi mawndi. Jaɓɓungal makko ngal ina yahdi e teemedere jom suudu, ɓoorniiɓe comci caɗtuɗi, ɓoorniiɓe comci kaŋŋe e kaalis. O rewi heen kadi ko capanɗe joyi ketel, capanɗe nay e buubaaji capanɗe joyi. E nder konuuji walla e juuldeeji, sahaa fof omo jogii teemedere puccu keso. O mahii hoɗorɗe ɗiɗi to Gandu e Tokarawa. Hoɗorde makko to Tokarawa huutortenoo ko no transit ɗo o fadi konu makko ina moofta. Konu makko ina anndaa e jaambaaro mum en.[3]