Mukono
| Lesdi | Ugannda |
|---|---|
| Lamorde | Mukono District |
| Nder laamoore | Mukono District |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+03:00 |
| Jonde kwa'odineto | 0°21′12″N 32°45′19″E |


Mukono ko wuro e nder diiwaan Mukono e nder diiwaan hakkundeejo leydi Uganda. Wuro ngo ko Diisnondiral wuro Mukono ardii ɗum. Gardiiɗo diiwaan oo woni ko e ngoon wuro.[1]
Wakere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mukono ko kilooji 21 (13 mi) fuɗnaange Kampala e laawol mawngol Kampala-Jinja. Heedi ndi ko Kalagi to bannge worgo, wuro Kira to bannge hirnaange, maayo Victoria to bannge worgo, e Lugazi to bannge fuɗnaange.[2]
Wuro ngo ina jogii ko ina tolnoo e 31,4 kiloomeeteer kaaree (12,1 miil kaaree) leydi. Wuro Mukono ina jooɗii e dow tooweeki 1 246 meeter (4 088 ft), dow tolno maayo.[3]
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mukono ina jeyaa e gure ɓurɗe yaawde mawnude e nder leydi Uganda. Bimngal lesdi 2002 limti ɗuuɗal yimɓe wuro man bana 46,506. E hitaande 2010, Biro toppitiiɗo limgol leydi Uganndaa (UBOS) limtii wonde yimɓe leydi ndii ina tolnoo e 57 400 neɗɗo. E hitaande 2011, UBOS limtii yimɓe hakkunde hitaande ndee ko 59 000 neɗɗo. Ñalnde 27 lewru bowte hitaande 2014, binnditagol yimɓe leydi ndii waɗii 162 710 neɗɗo.[1] E hitaande 2024, no UBOS yuɓɓiniri e yaltiniri ɗum rewrude e binnditagol yimɓe e koɗki leydi ndii e hitaande 2024, yimɓe Mukono njiytii ɓeydagol mawngol e nder yimɓe mum tawi jooni ko 929 224 hoɗɓe e 273 966 galle.
Yimɓe daartol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hitaande Pop. ±%
1969 3 565 —
1980 5 783 +62,2%
1991 7 406 +28,1%
2002 91 568 +1136,4%
2014 ko 162 710 +77,7%
2020 191 300 +17,6%
iwdi:
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Njuɓɓudi njuɓɓudi
Njuɓɓudi Mukono Mukono feccii ko e (a) junngo politik ngo Meer ardii, (b) junngo karallaagal ngo hooreejo wuro ngoo ardii e junngo sariya, ngo hooreejo diiso wuro ngoo ardii. Ko diisnondiral woni tergal ɓurngal toowde e nder wuro ngo. Ina waɗi 26 diisneteeɗo cuɓaaɗo. Terɗe diiso wuro ngoo ina njogii manndaa duuɓi nay. Meer wuro ngoo ina suɓee e manndaa duuɓi joy, tawa ko e wooteeji mawɓe winndereyankooji kuutortooɗi woote sirlu. Gollotooɓe karallaagal e nder diiwaan oo, ko gardiiɗo wuro ngoo ardii ɗum ko departemaaji municipaal nay : Departemaa Njuɓɓudi, Departemaa Kaalis, Departemaa Cellal Jaaynde, e Departemaa Innjiniyaaruuji.
Toɓɓe nafooje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Toɓɓe ɓeydooje nafoore ɗee ina tawee e nder keeri wuro ngoo walla saraaji mum :
1. Lugge hakkundeeje Mukono
2. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kerecee’en Uganndaa, duɗal jaaɓi haaɗtirde keeringal jokkondirngal e Egliis Uganndaa
3. Koldaa Namilyango - sukaaɓe ɓurɓe mawnude e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Uganndaa, ina woni kilooji 8 (5,0 mi), e laawol, to fuɗnaange-rewo Mukono
4. Laawol mawngol Kampala-Jinja, rewrude e hakkunde wuro ngoo e bannge hirnaange haa fuɗnaange
5. Duɗal cellal Mukono IV
6. Suupermarchéeji keewɗi tawaaɗi hakkunde laawol mawngol Kampala-Jinja, ɓurngol teeŋtude heen ko City Shoppers, Suupermarché Sombe e Suupermarché Paris Corner.
7. Fooyre Ssamba
8. Abacus Parenteral Drugs Limited, sosiyatee farmasii peewnoowo ƴiiƴam e ndiyam ɓuuɓɗam ngam huutoraade e nder ƴiiƴam, e ɓuuɓri noppi, e ɓuuɓri gite.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]bannge portal leydi Uganndaa
Doggol gure e gure e nder leydi Uganndaa
Koolaaɗo kuuɓal Namiliyango
Tuugnorgal
- ↑ UBOS (27 ut 2014). http://citypopulation.de/Uganda-Cities.html Yimɓe wuro.de E wiyde Biro toppitiiɗo limlebbi leydi Uganndaa (UBOS). Heɓtinaama ñalnde 22 feebariyee 2015
- ↑ Jonson Mayamba (12 lewru bowte hitaande 2014). https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/mukono-the-king-s-hand-1562996 https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor . Kampala. Heɓtinaama ñalnde 7 marse 2021.
- ↑ https://www.google.com/maps/place/0%C2%B021'36.0%22N+32%C2%B045'00.0%22E/@0.3591283,32.7488792,211m/data=!3m1!1e3!4m5!3m4!1s0x0:0x0!8m2!3d0.36!4d32.75?hl=en https://en.wikipedia.org/wiki/Google_Maps Kampala. Heɓtinaama ñalnde 7 marse 2021