Mumbwa
| Lesdi | Sammbiya |
|---|---|
| Nder laamoore | Central Province, Mumbwa District |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+02:00 |
| Jonde kwa'odineto | 14°58′58″S 27°3′41″E |
| Laawol ngol laamu anndani | https://www.mumbwacouncil.gov.zm/ |

Mumbwa ko wuro e nder diiwaan hakkundeejo leydi Zambie, woni ko e laawol M9. Diisnondiral maggal ina hawri e bannge hirnaange diiwaan Cakaari ina keeri Kaoma e diiwaan Hirnaange to hirnaange, Namwala e diiwaan Fuɗnaange to fuɗnaange, diiwaan Lusaka e Lusaka to fuɗnaange, Kasempa e diiwaan Fuɗnaange-rewo to worgo e Kabwe to fuɗnaange-rewo. Ina anndaa e cotton mum, ina jogii gine. Konu weeyo Zambie ina jogii base e nder diiwaan hee. Parc National Kafue ina keeri diiwaan oo to bannge worgo. Leƴƴi ɓurɗi heewde ɗii ko Ila en, kaalooɓe ɗemngal ganndiraaɗo sala, ko ɓuri heewde e mum en ko to fuɗnaange e fuɗnaange-rewo e Kaonde to worgo. Lenje en ngoni ko to bannge worgo-fuɗnaange nokku keeriindi e Kabwee. Won kadi koɗki mawki no feewi e yimɓe ummoriiɓe hirnaange e worgo hirnaange ko wayi no Lozi, Nkoya e Luvale, yimɓe Shona ummoriiɓe e oon sahaa Rodesi fuɗnaange koɗnooɓe toon ko e mooliiɓe e wolde hakkunde leyɗeele e nder ndeen leydi e ɓe ngoni hannde ko famɗi fof naatde e Tonga ummoriiɓe fuɗnaange. Yiylaade miniraaji keewzi ko wayi no njamndi e kaŋŋe mbazaama e nder diiwaan hee, miniraaji tokoosi ina ngolloo toon. Ko ɓuri heewde heen jooni uddaama, hay so tawii noon lowre kaŋŋe to Luiri ummiima.
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mumbwa ina waɗi weeyo ɓuuɓngo (Köppen: Cwa e sahaaji ɓuuɓɗi e yoorooji ceertuɗi. Oktoobar e noowammbar ko lebbi ɓurɗi wulde. Duuɓi ɓuri ɓuuɓde, tawi ko lewru sulyee woni lewru ɓurndu yooɗde. Duuɓi ɓuuɓɗi, tuggi noowammbar haa marse, ina keɓa toɓooli keewɗi. dumunna yooro, tuggi abriil haa oktoobar, ko marprecitation seeɗa.
Dataaji weeyo ngam Mumbwa (1991-2020)
Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Toowgol °C (°F) 36,0
(96,8) 35,0
(95,0) 34,8
(94,6) 33,5
(92,3) 34,4
(93,9) 30,7
(87,3) 32,6
(90,7) 35,5
(95,9) 37,9
(100,2) 38,0
(100,4) 39,0
(102,2) 35,9
(96,6) 35,3
(95,5)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 28,0
(82,4) 28,0
(82,4) 28,3
(82,9) 27,7
(81,9) 27,2
(81,0) 25,4
(77,7) 24,9
(76,8) 28,0
(82,4) 31,5
(88,7) 33,2
(91,8) 31,2
(88,2) 28,4
(83,1) 28,5
(83,3)
Hakindo °C (°F) ñalnde kala ko 22,8 (73,0) 22,8
(73,0) 22,6
(72,7) 21,1
(70,0) 19,3
(66,7) 17,0
(62,6) 16,5
(61,7) 19,6
(67,3) 23,4
(74,1) 25,7
(78,3) 24,7
(76,5) 23,1
(73,6) 21,5
(70,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 17,6
(63,7) 17,5
(63,5) 16,8
(62,2) 14,4
(57,9) 11,3
(52,3) 8,6
(47,5) 8,0
(46,4) 11,1
(52,0) 15,3
(59,5) 18,1
(64,6) 18,2
(64,8) 17,7
(63,9) 14,6
(58,3)
Winndito °C les (°F) 9,5
(49,1) 10,0
(50,0) 9,3
(48,7) 7,1
(44,8) 1,0
(33,8) 0,3
(32,5) 0,0
(32,0) 2,0
(35,6) 2,0
(35,6) 8,0
(46,4) 8,5
(47,3) 10,0
(50,0) 5,6
(42,1)
Hakindo toɓooli mm (innde) ko 194,8
(7,67) ko 141,8
(5,58) 94,6
(3,72) 15,7
(0,62) 1,6
(0,06) 0,0
(0,0) 0,0
(0,0) 0,0
(0,0) 0,6
(0,02) 16,0
(0,63) 103,6
(4,08) 161,7
(6,37) ko 730,4
(28,76)
Iwdi ndii ko NOAA
Tuugnorgal[1] [2]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Table 1 Overview of the Köppen-Geiger climate classes including the defining criteria". Nature: Scientific Data (in Engeleere). 23 October 2023.
- ↑ "World Meteorological Organization Climate Normals for 1991-2020 — Mumbwa". National Oceanic and Atmospheric Administration. Retrieved January 24, 2024.