Mumias
Mumias ko wuro e nder diiwaan Kakamega to leydi Keñiya. Wuro ngo ina jogii yimɓe wuro 116 358 (limto 2009) kadi ko wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kakamega. Mumias wonnoo ko caka Diiwaan Mumias. Wuro ngo ina jokkondiri e laawol feewde Kakamega (fuɗnaange), Busiya (hirnaange), Bungoma (fuɗnaange), Butere, Luanda, Maseno e Kisumu (fuɗnaange). Maayooji ɗiɗi mawɗi, maayo Nzoia e maayo Lusumu ina njaha sara wuro ngoo.[1]
Wuro ngo ina waɗi opitaaluuji nay mawɗi ko wayi no, opitaal Mumias Level 4 (ɓurɗo mawnude) opitaal St.Marys' Mission, opitaal Jamia e opitaal The Mumias Modern. Wuro ngo ina jogii nokku ɗo otooji njolnata jamaanu e luumo jamaanu.
Wuro ngo ina jaɓɓoo Biro tergal parlemaa Mumias Hirnaange, biro cukko komisinaajo diiwaan. Wuro ngo ina jogii estaad, Bomani Grounds, kuutorteeɗo ngam waɗde batuuji laamu, kewuuji politik, pijirlooji e kewuuji goɗɗi.[2]
Sosiyetee Mumias Sugar mo yani oo, ko golloowo mawɗo e nder diiwaan hee. Sosiyetee oo jeyi ko Mumias Sugar FC, jeyaaɗo e kippuuji fuku koyɗe ɓurɗi mawnude e nder leydi Keñiya haa nde fusi e hitaande 2007.
Hojomaaji joy caggal wuro Mumias, e laawol Kakamega, ina woodi opitaal, opitaal Mission St. Mary e kolees safaara, Duɗal safaara St. Mary. Ɓe njiylotoo ko Diocese Katolik Kakamega (paroisse Mumias) mo kadi ina wallita duɗe laamu keewɗe e nder duɗe leslese e hakkundeeje ko wayi no: Duɗal sukaaɓe rewɓe St. Mary, Duɗal leslesal St. Anne Mumias, Duɗal sukaaɓe sukaaɓe St. Peter Mumias e Duɗal sukaaɓe St. Peter.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro ngo ko laamorgo laamu Luhya to Wanga. Laamɗo Nabongo Mumia, gardinooɗo laamu e hitaande 1880, woni laamɗo Wanga gadano. Lomtii mo ko ɓiyiiko biyeteeɗo Shitawa laaminoo caggal maayde makko e hitaande 1949 haa e darorɗe kitaale capanɗe jeeɗiɗi. Lomtii mo ndeen ko Mumia II woni jooni e laamu. Darnde makko ina heddii ko ɓuri heewde ko wonaa njuɓɓudi laamu, kono galle laamorɗo oo ina heɓa njoɓdi njulaagu nguu e nder diiwaan Mumias, mo nganndu-ɗaa haa hannde ina jogori wonde jooɗorde laamu. Ina heen njoɓdi ummoraade e sosiyatee suukara Mumias. Galle oo ina jogii leydi ndii haa jooni e nder diiwaan hee hay so tawii noon ko bitte e pecce ɗe njeeyaama e developpeur en privés. Denndaangal galle laamɗo oo ina jokkondiri no feewi haa jooni e suɓngooji ardiiɓe politik e nder diiwaan hee kam e jokkondiral maɓɓe laamɗo e leñol Abashitsetse. Kala galle ina jogii batuuji mum (galleeji ina njogii lekki galleeji e galleeji mawɗi ummoriiɗi e laamu Wanga cakkitiingu nguu, tawa banndiraaɓe laamɗo Mumia ina mbaɗa Hooreejo Patriarchal galle oo). Mumias ina jogii renndo juulɓe teskaango, keeriiɗo e hirnaange leydi Keñiya. Nde ummorii ko e jokkondiral njulaagu hakkunde diiwaan Wanga e daande maayo Keñiya. Wuro ngo mari diiwalji ɗiɗi Mumias Fuunaange e Mumias Hirnaange nder diiwal mawngal Kakamega, ɗon mari diinaaji feere-feere ɗi Linjiila, Pentekosta e diinaaji Kirista'en aadaaji. Wuro ngo ina anndiranoo Lureko haa ngo wayli innde Mumias.[3]
Nokku pinal Nabongo to Matungu holliroowo laamu Wanga udditaa ko e saraaji Mumias e hitaande 2008, sara galle aadaaji laamɓe Wanga (Nabongos).
Dina
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro ngo ina waɗi diineeji ɗiɗi mawɗi, diineeji kerecee en e diineeji juulɓe hay so tawii ko ɓuri heewde e diineeji goɗɗi ina tawee ɗoo. Ekklesiyaaji ina keewi no feewi e nder wuro ngo e nokkuuji koɗdiiɗi heen.
Nokku Lukoye ina jogii jumaa ina wiyee "Juulirde Sheek Khalifa", mahaaɗo e hitaande 1991 e ballal leydi Kuwoyt. Gila ndeen juulirɗe goɗɗe mbaɗaama ko wayi no juulirɗe nokku Ekero.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Karl Wiliyam Hobley
