Jump to content

Museum of the Imperial Collections

Iwde to Wikipedia

Musiyum mooftirɗi laamɗo S

Museum of the Imperial Collections
art museum
Golle imaaɗe1993 Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Nder laamooreChiyoda Taƴto
LocationImperial Palace East Gardens Taƴto
Jonde kwa'odineto35°41′11″N 139°45′33″E Taƴto
Parent organization or unitImperial Household Agency, National Institutes for Cultural Heritage Taƴto
Date of official opening3 Jolal 1993 Taƴto
Adjacent structure or buildingHospital of the Imperial Household Taƴto
Postal code100-0001 Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://shozokan.nich.go.jp/, https://shozokan.nich.go.jp/en/ Taƴto
ContainsMōko Shūrai Ekotoba, Kasuga Gongen Genki E, The Story of a Painter, Colorful Realm of Living Beings, Byōbu Dodai Taƴto
Online catalog URLhttps://shozokan.nich.go.jp/collection/, https://shozokan.nich.go.jp/en/collection/ Taƴto
Map

annomaru-Shōzōkan (三の丸尚蔵館) woni ko e nokkuuji jarde fuɗnaange galle laamorɗo Tokiyoo. Ina hollita kollirgol waylowaylo feccere e ngalu galle laamɗo.

Musium oo ina udditaa hannde ngam moƴƴinde ɗum, maa uddite e lewru ut 2026.

Musiyum mooɓondiral laamɗo oo miijanooma e sahaa waylo-waylo ummoraade e jamaanu Shōwa (1926 – 1989) haa e jamaanu Heisei (1989 – 2019) . Galle Imperial rokki laamu Japon 6 000 nate naalankaagal e hitaande 1989. Nate keewɗe ko naalankooɓe galleeji laamɗo peewni ɗum en. Musium oo udditaa ko e hitaande 1993 ngam janngude e hisnude ko mooftaa e naalankaagal. Koolol ngol ɓeydii mawnude e dokkal koolol naalankaagal laamɗo Chichibu (1902 – 1953) e hitaande 1996, koolol Kikuko, laamɗo debbo Takamatsu (1911 – 2004) e hitaande 2005, e koolol galle laamɗo Mikasa e hitaande 2014.

Ina waɗi 9 800 geɗe e nder mooɓondiral ngal, kono suudu kollirgol nduu ko 160 meeteer kaaree tan, suudu desorɗe nduu kadi ina famɗi. Ko zuum wazi, fellitii wonde musiiba oo ina foti mahde.Golle e nder galle ɓooyɗo oo njoofi ko e hitaande 2019, e hitaande 2023, golle ɗee puɗɗiima e timminde daawal gadanal galle keso mahaaɗo sara ɓooyɗo oo. Daawe ɗiɗmere ɗee ina poti joofde e hitaande 2026, ɓeyda heen laabi jeetati ko ɓuri heewde e nokkuuji kollitooji ɗii, e mbaadiiji mum en fotde laabi nay ko ɓuri heewde e galle ɓooyɗo oo.E hitaande 2023, musiiba oo ummiima e Agency Imperial Homehouse feewde e Instituts Nationals pour le Patrimoine Culturel, kadi njuɓɓudi njuɓɓudi mooɓondiral ngal ƴeewtaama, Agency ngam Geɗe Pinal ƴettiti golle jogagol ngol.

Naalankooɓe cuɓaaɓe

Karajishi-zu Byōbu (Byōbu holliroowo liɗɗi Siin) mo Kanō Eitoku (karni 16ɓiire), Ngalu ngenndi

Hay so tawii musee oo ina waɗi geɗe keewɗe maantiniiɗe, hay heen gootal toɗɗaaka ngam wonde Ngalu Ngenndi walla Jeyi Pinal Teeŋtuɗo haa hitaande 2021 sabu jeyi pinal jeyaaɗo e Galle Laamɗo walla Agency Galle Laamɗo (ɗum woni, jeyi pinal dokkaaɗi ngenndi ndii e galle laamɗo wonaa Project the Cuturtew are) Jeyi leydi Japon.

E hitaande 2018, ngam hollirde nafoore jeyi pinal e yimɓe heewɓe e mbaadi ndi nganndu-ɗaa ina weeɓi faamde, Fedde toppitiinde ko fayti e galleeji (Agence Impériale) hollitii wonde jeyi pinal gonɗo e les njiimaandi mum oo, ina foti kadi toɗɗaade ko wayi no Ngalu Ngenndi walla Jeyi Pinal Teeŋtuɗo. E lewru sulyee 2021, e jaabawol eɓɓaande nde Fedde Galleeji Laamɗo oo waɗi, Ministeer Jaŋde, Pinal, Pijirlooji, Ganndal e Karallaagal fellitii toɗɗaade jeyiiji pinal joy ngam wonde Ngalu Ngenndi e nder daawal gadanal toɗɗagol, ina heen Mōko Shūrai Ekotoba, an emasion the Mokimono mo Japon ; Karajishi-zu Byōbu, ko byōbu mo Kano Eitoku winndi; e Dōshoku sai-e, natal ngal Itō Jakuchū waɗi.Pente

Kaiho Yusho (hitaande 1533-1615)

Kano Eitoku (hitaande 1543-1590)

Iwasa Matabey (hitaande 1578 haa hitaande 1650)

Kano Tanyyu (duuɓi 1602-1674)

Kano Sunenobu (hitaande 1636-1713)

Tawaraya Sōtatsu (fuɗɗoode teeminannde 17ɓiire)

Maruyama Okyo (hitaande 1733-1795)

Ito Jakuchu (1716-1800)

Sakai Hoitsu (hitaande 1761-1828)

Hokusai (hitaande 1760 haa 1849)

Doshoku Sai-e (Laamu Tagooje Guurɗe, Ngalu Ngenndi) mo Itō Jakuchū winndi

Koɗo ɓaleejo e nandin

Koɗo ɓaleejo e nandin

Kirisantemuuji sara maayo ngo kaaƴe ngoni

Kirisantemuuji sara maayo ngo kaaƴe ngoni

Puɗi Plum e Cranes

Puɗi Plum e Cranes

Liɗɗi e oktoobar

Liɗɗi e oktoobar

Kaligrafi

Wang Siji (303 haa 361)

Kukai (hitaande 774 haa 835)

Mikaze gooto (894 haa 966)

Fujiwara no Sukemasa (944 - 998)

Fujiwaara no kinto (966 - 1041)

Fujiwara no Yukinaari (972 – 1027)

Minamotooji ɗi ngalaa Shunray (1055-1129)

Fujiwaara no Teika (1162-1241)

Yimre ummoraade e deftere wiyeteende Wakan rōeishū. Decchō mbaydi. Sifaa ɗum ko Fujiwara no Yukinari. Deftere, tinndi e dow kaayitaaji pawaaɗi. Ngalu ngenndi

Yimre ummoraade e deftere wiyeteende Wakan rōeishū. Decchō mbaydi. Sifaa ɗum ko Fujiwara no Yukinari. Deftere, tinndi e dow kaayitaaji pawaaɗi. Ngalu Nihonga

Yokoyama Taikan (1868–1958)

Kanzan Shimomura (1873–1930)

Tomioka Tessai (1837–1924)

Takeuchi Seihō (1864–1942)

Kawai Gyokudō (1873–1957)

Uemura Shōen (1875–1949)

Sculptures and crafts

Kawanobe Itcho (1831–1910)

Miyagawa Kōzan (1842-1916)

Asahi Gyokuzan (1843–1923)

Unnno Shomin (1844–1915)

Namikawa Yasuyuki (1845–1927)

Namikawa Sōsuke (1847–1910)

Ishikawa Komei (1852–1913)

Takamura Kōun (1852–1934)

Suwa Sozan (1851–1922)

Vase with Birds and Flowers of the Four Seasons, Namikawa Yasuyuki, 1899、Important Cultural Property

Vase with Birds and Flowers of the Four Seasons, Namikawa Yasuyuki, 1899、Important Cultural Property

References.[1].[2][3][4].[5]

  1. "Sannomaru Shozokan (The Museum of the Imperial Collections)". Tokyo, Japan: Imperial Household Agency. c. 2020. Archived from the original on February 18, 2013. Retrieved July 3, 2020.
  2. "Notice of Temporary Closure (until autumn 2026)".
  3. 皇居資料館、出国税で拡張 「三の丸尚蔵館」外国人客増目指し Mainichi Shinbun January 13, 2019
  4. 皇居内の三の丸尚蔵館、収蔵品管理を宮内庁から文化庁へ移管 The Asahi Shimbun, 23 August 2023
  5. 「皇居三の丸尚蔵館」がリニューアルオープン。開館記念展では皇室より受け継がれた美と文化のかたちに注目 Bijutsu-techō, 3 November 2023