Mutomo
Mutomo ko diiwaan ɓooyɗo e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Keñiya. Yimɓe mayri ko 180 000 neɗɗo. Catal njuɓɓudi diiwaan oo ko Mutomo. E hitaande 2010, nde hawri e diiwaan Kitui.
Distrik Mutomo ina jeyaa e nokkuuji ɓurɗi waasde e nder leydi Keñiya. Ko nde alaa laabi asfalt, nde alaa kuuraa walla plomberie e nder galleeji. Yoro bonngo, bonngo, ngo leydi Keñiya fof toɗɗii, ɓuri teeŋtude ko e ooɗoo nokku.[1]
Ngonka ndiyam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kiliimaaji ɗii ko semi-arid, toɓooli ɗii ina teskaa ; so nde arii ina waawi teeŋtude, addana ɗum ilam e ɓuuɓde. Ɓooygol ndiyam laaɓɗam ina jeyaa e caɗeele nokku oo, tee yimɓe ɓee ina fawii e toɓooli sahaaji. Ndiyam keɓaɗam e baraasuuji e maayooji dumunna, ɗi yimɓe nokku oo poti nawde haa galleeji mum en, ina keewi ɓuuɓde e ɓuuɓde e alkule. Ndiyam ɓuuɓɗam ina waawi addude ñawuuji gonɗi e ndiyam ko wayi no kolera, tifoyid e disenteri. E hitaande 2009[2] wonno ko rafi kolera e nder nokkuuji diiwaan oo tawi heen njeeɗiɗo maayi heen, 1 134 neɗɗo ina ngondi e rafi o. Ɓooygol ndiyam mawngol e ŋakkeende laaɓal ina jokkondiri e rafi o, e wiyde laamuuji ɗii, kadi mbaawkaaji opitaaluuji ɗii ina ŋakki.[3]
Eɓɓooje diiwaan
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fedde Croix-Rouge Kenya, calɗi Kitui, hollitii eɓɓaande e lewru sulyee 2011 ngam huutoraade e nder nokkuuji ɗiɗi e nder diiwaan Mutomo, Mathima e Kanziku ɗi ndiyam mum en bonnata, e duumotooɗi[4] haa lewru abriil arooru nduu. Porogaraam oo renndini ko filtoraaji ndiyam portaabe ina wiyee "filtoraaji Lifestraw e filtoraaji LifeStaw Family" tawi ina ngardi e mbaydiiji ɗiɗi : heen gooto ina famɗi no feewi ngam sukaaɓe janngooɓe ɓee mbaawa fawde e wutteeji mum en[6] (nde tawnoo ko sukaaɓe ɓee tan njogii ko ɓuri heewde e ndiyam ɗam), e filtoraaji ɓurɗi mawnude ina ndokkee ngam huutoraade galleeji. Filtere tokosere ndee ina duumoo duuɓi tati, mawnde ndee ina moƴƴi duuɓi joy. Porogaraam oo ina foti rokkude 3 750 almuudo e 6 750 galle. Sukaaɓe duɗe ɗee e hoɗɓe e mawɓe ɓee fof ina mbeltii e filtoraaji mum en. Gooto e almudɓe duɗal ngal, hono Kambua Mwanzia, wiyi sukaaɓe ɓee njannginaama no kuutortoo filtirde ndee, ko jiidaa e laɓɓinde ndiyam ɗam, ina itta kadi uurdi. O wiyi omo jogii filtirde makko e kala sahaa, so wonaa tawa omo woni e leeso.[5]
Faandaare Eɓɓooje Mutomo ɗe ngalaa ngartam ko moƴƴinde nguurndam yimɓe e nder diiwaan Mutomo e hirjinde renndo ngo, tawa ina jeyaa heen darnde golle. Heewɓe e eɓɓooje mayre ina njokki e ƴellitaare duumotoonde e sosde pelle mikroo-kredit ngam heɓde kaalis.
Ekani ina jeyaa e gure ɓurɗe waasde e nder diiwaan hee, nattii jogaade diisnondiral. Hay so mahaama, nde meeɗaa huutoreede sabu ŋakkeende kaalis. Porogaraam ƴellitaare renndo Ekani, ko fedde nde wonaa laamuyankoore, ina yiɗi ustude baasal e nder Ekani, tawa ina fuɗɗoo eɓɓooji ƴellitaare e nder nokkuuji keewɗi, ko wayi no ndiyam, cellal e jaŋde.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwanuuji leydi Keñiya
Hiimoɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ https://web.archive.org/web/20130715042515/http://www.communication.go.ke/constituencies.asp
- ↑ https://web.archive.org/web/20131211222830/http://gracious-hi.org/new/EkaniProject.pdf
- ↑ https://web.archive.org/web/20160403092721/http://mutomo.se/layout/list.php?p=8&level=0&id=8
- ↑ https://web.archive.org/web/20160304074900/http://www.mutomo.se/layout/list.php?p=8&gp=25&level=1&id=25
- ↑ https://web.archive.org/web/20160304042047/http://www.mutomo.se/layout/list.php?p=8&gp=26&level=1&id=26
