Mwuetsi
Mwuetsi ko jaambaaro e nder daartol leñol Makoni to Zimbaabwee. O jeyaa ko e taali tagoore Makoni, golloowo e darnde neɗɗo gadano mo laamɗo asamaan, Maori, tagi.[1][2]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mwuetsi inniraa ko lewru, Maori rokki mo luggere ngona e jibineede makko. Mwuetsi fuɗɗii hoɗde ko e les maayo, hade mum naamneede yo o ummo e leydi. Maori jeertinii Mwuetsi wonde ko fadi mo e leydi ko maayde makko, kono Mwuetsi tiiɗnii, e joofnirde, Maori jaɓi. Maori kadi rokki Mwuetsi debbo, Massassi, lomtotooɗo hoodere subaka. Kono Massassi fotnoo ko wonde debbo Mwuetsi tan ko duuɓi ɗiɗi. E nder oon sahaa, ko kanko jibini nguurndam leɗɗe e dow leydi.
Massassi warti Maori ɓaawo duuɓi ɗiɗi, Mwuetsi woyi mo masin ko ɗum waɗi Maori hokki mo debbo feere, Morongo, hoodere jamma. Mwuetsi wayi ko no jokkondiral makko e Massassi nii, ina jokkondiri e Morongo. Ngam dental maɓɓe, ñalnde adannde e ɗiɗmere, Morongo jibini daabaaji ndema. Jamma tataɓo oo, o jibini ɓiɗɗo goɗɗo. Maori weltaaki e dental Morongo e Mwuetsi, o wiyi yo ɓe ngoppu golle maɓɓe. Ɓe cuɓii jokkude no fotiri fof, haa jamma joyaɓo oo, Morongo jibini daabaaji bonɗi, ko wayi no liɗɗi, ƴiye, e mboddi.
Caggal nde wonnoo, Mwuetsi jokki e jibinde ɓiɓɓe mum rewɓe, haa joofni e wonde hooreejo aadee. Jamma gooto, mboddi yani e Mwuetsi, o heddii ina rafi no feewi. Eɓɓoore ndee ari ko nde Mwuetsi waawataa. Ngam dartinde ɗum, oracle gooto wiyi sukaaɓe Mwuetsi yo ɓe mbara, ɓe mberloo Mwuetsi e nder maayo ngo o ummii ngo, ko ɗum ɓe mbaɗi haa laaɓi.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol yimɓe taali Afrik
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Mwuetsi". Oxford Reference (in Engeleere). Retrieved 2021-02-15.
- ↑ Lynch, Patricia Ann; Roberts, Jeremy (2010). African Mythology, A to Z (in Engeleere). Infobase Publishing. ISBN 978-1-4381-3133-7.