Naa Gbewaa
Naa Gbewaa (anndiraaɗo kadi Nedega walla Kulu Gbagha) ko kañum woni cosoɗo Laamaandi Dagbon, e nder leydi wiyetee hannde worgo leydi Ganaa. Ɓiɓɓe makko worɓe e rewɓe ina teskaa e sosde dowlaaji keewɗi,[1][2] ina jeyaa heen laamlaamuuji Mossi Burkina Faso.[3] O sosi laamu dartiingu, ɓuuɓngu.[4] Laamu Naa Gbewaa woni ko to Pusiga, 90 km fuɗnaange Bolgatanga.[5][6] Iwdi makko ina jokki e waɗde teddungal e nokku hee.[7]
Leñol Naa Gbewaa Gbewaa jibini ɓiɓɓe ɓeeɗoo:[8][9][10][11][12]
Yemtori (Yennenga), ɓiɗɗo debbo giɗaaɗo, yahi bannge worgo, resi Rialle. Ɓiɗɗo maɓɓe, Ouedraogo sosi Laamuuji Mossi. Gundo Naa Kachaɣu, ɓiɗɗo mawɗo Naa Gbewa, wonti Gundo Naa gadano. Tiitoonde Gundo Naa ndee ko rewɓe tan keɓtinaa. Naa Ʒirli (Zirile), mawɗo Naa Gbewaa. Younger to Gundo-Naa kachaɣu. Fɔɣu (Kufɔɣu), cuɓaaɗo lomto Naa Gbewaa. Naa Shitɔbu, ardiima ko ɓuri heewde e sukaaɓe Gbewaa ko Yaa Naa. Gmamprugulana Tohigu (Tosugu), ɓurɗo famɗude e Zirile e Kachaɣu, kono ɓuri Shitobu mawnude. Emmiima Gambaga, laamiima leydi wontundi Gmamprugu. Bibila Naa Gmantambo, sosi Nanung. Salagalana Kayilkuna, laamiima Salaaga. Kuɣa Naa Subee Kpɛma. Karaga Naa Beemoni, laamii Karaga. Sunson Naa Buɣyilgu, laamiima Naange. Sanglana Subee Bila, laaminooɗo Sang, e nder diiwaan Mion to Fuɗnaange Dagbon. Nyensung Yaambana. Savelugu Naa Yenyoo, laamiima Savelugu. Nanton Naa Baatanga, laamiima Nanton. Yamolkaragalana Kayetuli, laamiima Yemokaraga. Bohinsan Zugulana. Zantanlana Yirigitundi, laaminooɗo Zantaani to Hirnaange Dagbon, hannde woni les Diiwaan Tolon. Zoggulaa Sungburi, laaminooɗo Zoggu. Nyingaa Ʒibie. Kpuɣli Kungoo. Feccere Dagbon ɓooyɗo Nde Gbewaa mawni, o ɓuri yiɗde ko Fɔɣu mo wonaa ɓiɗɗo mawɗo, lomtoo mo. Zirile, ɓiɗɗo mawɗo oo, anndi anniya baaba mum, yahi haa wari Fɔɣu.[13] Nde Gbewaa tintinaa maayde lomto mo ɓuri yiɗeede, ɓooyaani ko o maayi. Daartooɓe Dagbon, Lunsi en,[14] ina kuutoroo euphemism, wonde, Gbewaa majjii e nder leydi.[15] So Laamɗo maayii to Dagbon, Gmamprugu, e Nanung, ko euphemisme huutortee ngam anndude maayde maɓɓe.[16][17]
Kachaɣu, ɓiɗɗo mawɗo oo, ƴetti regalia Gbewaa, waɗi hoore mum laamɗo debbo, kono Zirile dogi o woppi ɗum.[18] Ko heewi winndaa e Zirile ko Daartooɓe Dagbon mbinndi. Caggal Zirile, ko ɓuri heewde e sukaaɓe ɓee, haa arti noon e Kachaɣu, ndewi ko e Shitobu, ɓe njokki Dagbon ko innde leyɗeele ɗe ɓe laami.[19] Tohagu, mo Zirile renndini yumma mum, laamiima feccere leydi tokosiri e ko wontata Gmamprugu.[20] Kachaɣu wonti Gundo Naa gadano, tiitoonde laamɗo debbo ɓurnde mawnude e Dagbon.[21] Yennenga (Yemtori) yahi bannge worgo, o tabi Laamuuji Mossi.[22] Gmantambo yahi haa woyla, o sosi Nanung.[23]
Laamu ɓurngu mawnude Hay so tawii Dagbon ina anndaa no feewi wonde laamu ɓurngu ɓooyde e nder leydi Gana,[24][25] heewɓe ina cikka Mamprugu kadi ina foti ɓooyde.[26] Shitobu e Tohagu fof ngonaano mawɓe e ɓiɓɓe Gbewaa.[18] Kachaɣu e Zirile e Kufogu ɓuri ɓeeɗoo miñiraaɓe ɗiɗo mawnude.[20]
Ko ɓuri heewde e ɓiɓɓe Gbewaa ina heen ɓiɗɗo makko mawɗo Kachaɣu (debbo) ƴetti Shitobu ngam wonde hooreejo Dagbon caggal Gbewaa.[27] Kachaɣu wonti Gundo Naa gadano. Shitobu jokki e regalia laamɗo Gbewaa,[28] laamu makko jokki e jogaade innde Dagbon,[29] jokki Lion Gbewaa[30] ngam wonde maande, hannde, laamɗo Dagbon ina hoɗi e nder galle laamorɗo Gbewaa[31]. Yannge Shitobu woni ko e Karaga mo Tindana mo Baɣli reeni.[32] Daɗndo mawngo Mamprusi tuugii ko e Primogeniture ɓurɗo yiɗeede/cognatic gorko, ɗo lomtinande woni ko e ɓiɗɗo gorko ɓurɗo mawnude. Kono Gbewaa huutoraaki ɗum, nde tawnoo o toɗɗiima Foɣu/Kufoɣu tokooso[33] ngam laamaade ɓiyiiko mawɗo biyeteeɗo Kachaɣu e ɓiyiiko mawɗo Zirile.[13][14][15] Mamprusi ƴetti ko lewru ngam wonde maande mum.[34]
Hannde, Dagbon e mamprugu fof ina kuutoroo lomto e nder kawgel, wonaa e njiimaandi (primogeniture).
Ko mbaydiiji inniraaɗi Gbewaa Naa Gbewaa Interchange, Tamale[35] Koɗorɗe Gbewa, Tamale[36] Laamu Gbewaa, jooɗorde laamɗo Dagbon[37] Duɗal Naa Gbewaa, Bawku[38] Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Gbewaa, Pusiga[39] Laabi mawɗi Gbewaa, Tamaale[40] GNS Naa Gbewaa, laana konu[41] Gbewaa petroŋ[42] Gbewaa Innjiniyaaruuji mahngo limtilimtinɗi[43] Duɗal sukaaɓe Gbewaa, innde mum wayliima wonti Duɗal mawngal Tamale[44]. Gbewaa Gana Limited[ciimtol ina haani] Suudu Gbewaa[ciimtol ina haani]. Tuugnorgal
1989, p. 168. 1976, p. 417. "Laamu yejjitaaɗo". leydi afrik.com. 13-04-2015. Heɓtinaa ko 20-10-2023. "Iwdi Dowlaaji Mossi-Dagomba" (PDF). PDF. "Shrine Naa Gbewaa – GACL". Gacl. Heɓtinaa ko 20-10-2023. "Njillu Naa Gbewaa". Gbc Ganaa e nder laylaytol. 19-03-2021. Heɓtinaa ko 20-10-2023. "Shrine Naa Gbewaa – GACL". Gacl. Heɓtinaama ñalnde 16-09-2023. "Ɓiɓɓe Naa Gbewaa". www.bayyinaango.com. Heɓtinaama ñalnde 21-05-2023. "Taariindi Dowla Mole Dagbon • Laamu Dagbon: Damal maaɗa ngam ɓurduɗum pinal, taariiha & turism". Laamu Dagbon. 2021-04. Heɓtinaama ñalnde 21-05-2023. "Laamu yejjitaaɗo". leydi afrik.com. 13-04-2015. Heɓtinaa ko 20-10-2023. Daartol, Afriknaajo (2022-04-08). "Laamu Dagbon: sosaa ko e leydi Ghana e juuɗe Tohazee, dognoowo boɗeejo e nder teeminannde 11ɓiire". Daartol Afrik. Heɓtinaa ko 20-10-2023. "JIƊƊI PINAL DUƊAL TOOWNGAL GHANA TO FUƊƊI GHANA E NATAL". Maama Cee. 30-06-2014. Heɓtinaa ko 20-10-2023. "Caggal maayde Naa Gbewaah; hare laamu hakkunde Zirli & Kufogu". Sanatu Zambang. 01-06 2020. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. Abdallaah, Zakariya; Loke, Daawuuda (2010). "Lunsi (bamɗe) Dagbon: aada e waylo". Ƴeewndo wiɗto (21). ISSN 0855-4412. "Ko fayti e Dagomba – Dagomba ina fijira". Nokkuuji Tufts. Heɓtinaama 21-10-2023. "Liyonji Dagbon: Waylo politik to Fuɗnaange Gana" (PDF). Eternet. "Wireede e ɓuuɓnude ko Seton Nikolaas waɗi". Winnditaade Ganaa. 10-18 hitaande 2018. Heɓtinaama 21-10-2023. "JAŊDE JAM KO JOKKOL E ƳELLITAL DUUMIIƊO E DIIWAAN NANUMBA WOƊƊO (Bimbilla) E DIIWAAN GHANA WOƊƊO" (PDF). "Taariindi e iwdi Gushegu". Web Gana. 14-10-2020. Heɓtinaama 21-10-2023. Ratat, Lelrey (2023-04-13). "Daartol juutngol leñol Dagbon (Dagbaŋ) leydi Ganaa". Lowre humpito GH. Heɓtinaama 21-10-2023. "Waasde dogde e aadaaji nokkuuji e nder darnde rewɓe e jam e nder Dagbon - Duɗal Afrik Nordik". naa.uu.se. Heɓtinaama 21-10-2023. "Daartol laamɗo debbo biyeteeɗo Yennenga". Yennenga Yahrugol yeeso. Heɓtinaama 21-10-2023. "JOKKOL E DEMOKRAASI TO NANUŊ, FUƊƊO GHANA" (PDF). alm (21 lewru nduu). "LAAMU DAGBON: Gooto e Laamuuji aadaaji ɓurɗi ɓooyde e yuɓɓinde e nder leydi Ghana (Teeminannde 11ɓiire - )". Jaaynde Ardiiɓe Afrik. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. Biro, jaaynde (18-01-2022). "Laamu Dagbon - Kennedy ina anniyii waɗde darnde tiiɗnde e nder Dagbon". Jaaynde Angalteer. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. "Yimɓe Mamprusi; Mawɗo e Leñol Mole-Dagbani". Sanatu Zambang. 01-06 2020. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. "Taariindi e iwdi Gushegu". Web Gana. 14-10-2020. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. Malik (2021-09-04). "Taariindi Dowla Mole Dagbon • Laamu Dagbon: Damal maaɗa ngam ɓurduɗum pinal, taariiha & turism". Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. "Laamɗo Dagbon Ko Laamu". Reso ñalnde kala. 26-01-2019. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. njuɓɓudi (2021-10-05). "'Maande Liyon ko ndeenka Yaa-Naa'". Waktuuji Ganaa. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. "Laamu Gbewaa - Anndinde Laamu Dagbon". "Wakkati dagbon ngam ƴellitde nokkuuji daartol e turism – Mumuni Yunus". Wundemba, Charles (2018-10-16). "Ko pot-ɗaa anndude e leñol Mamprusi, mawɗo e leñol Mole-Dagbani". Fuɗnaange.net. Heɓtinaama ñalnde 28-03-2024. "Palas Nayiri ko jooɗorde aadaaji mawɗo nokku aadaaji Mamprugu". "JAAGO DIIWAL FUYNA HOLLII JETTOORE E HOOREEJO HOOREEJO OO E JOKKOL NAA GBEWAA – NRCC". laamu.gh to bannge worgo. Heɓtinaa ko 24-10-2023. "Musiiba ina jokki e hoɗorde Gbewaa; hoɗɓe ɓee ina njeertina laamu nguu e golle bonɗe ɗe kontraaji ɗii mbaɗata yeeso e sahaa toɓo". Zaa Rajo 99,3 FM. 12-04-2022. Heɓtinaa ko 24-10-2023. "Ya Na Taƴi Sod Ngam Eɓɓoore Palas Gbewa Keso". Reso ñalnde kala. 2023-06. Heɓtinaa ko 24-10-2023. "Duɗal leslesal Naa- Gbeewa, detaayuuji Bawku". Korse Ganaa. "Sarɗiiji naatgol e duɗal jaaɓi haaɗtirde Gbewaa 2023/2024". Almuɓɓe GH. 2023-05. Heɓtinaa ko 24-10-2023. "Laabi ɗi toɗɗaaɗi ɗii fof maa mbaɗtu feewnireede" – Jaagorgal ko feewti e laabi hollitii yimɓe Tamale mawnde – Ministeer laabi & laawol mawngol