Jump to content

National Institute of Mental Health and Neurosciences

Iwde to Wikipedia

Duɗal ngenndiwal cellal hakkille e gannde ƴiiƴam ko duɗal safaara to Bengaluru, leydi Indiya.[7] NIMHANS woni nokku toppitiiɗo jaŋde cellal hakkille e ganndal neurobiyoloji e nder leydi ndii. Ko Duɗal Nafoore Ngenndiwal gollotoongal e hoore mum e les njiimaandi Ministeer Cellal e Wellitaare Ɓesngu.[8] NIMHANS woni 4ɓo ɓurɗo moƴƴude e duɗal safaara e nder leydi Indiya, e nder limto duɗal ngenndiwal hannde.[9]

Tariya Daartol duɗal ngal fuɗɗii ko e hitaande 1847, nde Asilo Lunatic Bangalore sosaa. E hitaande 1925, laamu Mysore wayli innde asilo oo, waɗti ɗum Hopitaal Hakkille. Ospitaal hakkille laamu Mysore wonti duɗal gadanal e nder leydi Indiya ngam jannginde jaŋde toownde e nder safaara hakkille.[2]

Duɗal ngenndiwal cellal hakkille e gannde ƴiiƴam (NIMHANS) ko batte kawral hakkunde Hospitaal Hakkille Dowlaaji ɓooyɗi e Duɗal Cellal Hakkille to Inndo (AIIMH) ngal laamu Indiya sosi e hitaande 1954. Duɗal ngal udditaama ñalnde 27 desaambar 1974, sosde ɗum fedde nde wonaa laamuyankoore e nder sariya binnditagol renndo ngam ardaade to bannge golle safaara e wiɗtooji e nder leydi ndii.

Ñalnde 14 noowammbar 1994, NIMHANS rokkaama darnde duɗal jaaɓi haaɗtirde teskinngal e Komiseer Dowlaaji Jaaɓi-haaɗtirde e ndimaagu jaŋde. Duɗal ngal bayyinaama wonde Duɗal Nafoore Ngenndiwal e nder kuulal parlemaa e hitaande 2012.[10] E lewru marse 2017, laamu leydi Indiya ƴetti kuulal 2016 ngam ƴellitde cellal hakkille, ngal kadi ina ɗaɓɓi sosde juɓɓule nannduɗe e NIMHANS e nder leydi ndii kala.[11][12][13]

Kampus NIMHANS ina jogii cuuɗi joy e nder wuro ngo, ina njaaji e nokkuuji 174 ektaar e nder wuro ngo, tawi ina jeyaa heen 30 ektaar e nder cuuɗi Bangalore North ɗi ina mahi.[14][15][16] Kampusuuji mawɗi duɗal ngal ina tawee e nokkuuji Byrasandra (fedde safrirde) e Lakkasandra (feccere jaŋde e njuɓɓudi) banngeeji ɗiɗi ɗii fof e laawol Hosur.[17] 'Centre cellal hakkille renndo' woni ko e nokku Sakalawara e laawol Bannerghatta.[18] 'Centre NIMHANS pour la bien-être' woni ko e nokku hoɗorde e nder Layout BTM.[19] Nokku kawrital keso gonɗo e nder duɗal mawngal ina heewi yuɓɓinde batuuji hakkunde leyɗeele, seminaaji, kollirɗe njulaagu, kollirɗe, e kewuuji jaayɗe.[20][21]

Jaaɓi-haaɗtirde NIMHANS Departemaa safaara hakkille Departemaa safaara hakkille

Nokku wiɗto neurobiyoloji Nokku wiɗto neurobiyoloji

MV Govindaswami nokkuure MV Govindaswami nokkuure

NIMHANS nokku kawrital NIMHANS nokku kawrital

Park nokku peewnugol Park nokku peewnugol

NIMHANS Jardin hakkundeejo NIMHANS Jardin hakkundeejo

Hoɗorde worɓe NIMHANS Hoɗorde worɓe NIMHANS

NIMHANS Jaaɓi-haaɗtirde Lakkasandra NIMHANS Jaaɓi-haaɗtirde Lakkasandra

NIMHANS Duɗal Birasandra NIMHANS Duɗal Birasandra Yuɓɓo e njuɓɓudi Laamu Ardiiɓe AIIMH/NIMHANS[22] M V Gowindaswami (1954-59) D L N Murti Rao (1960-62) B D Punekar (1963) Keki Masani (1963-64) N C Surya (1965-68) 1969 1969-77 K S Mani (1977-78) 1978-79 GN Narayana Reddy (1979-89) S M (1989-97) M Gouri-Devi (1997-2002) D Nagaraja (2002-10) S. K. Shankar (2010) P Satish Candra (2010-15) N Pradan (2015) G S Umamaheswara Rao (2015) B N Gangadar (2016-2020) G Gururaj (2020-2021) Satish Candra Girimaji (2021) Pratima Murthy (2021-hannde) Duɗal ngenndiwal cellal hakkille e gannde neurobiyoloji ko duɗal keewngal fannuuji ngam toppitaade ñawɓe e jokkude jaŋde e nder fannu keeriiɗo cellal hakkille e gannde neurobiyoloji. Gradient priorité ƴettaaɗo e duɗal ngal ko sarwiis, ƴellitaare doole e wiɗtooji. Laawol kuuɓtidinngol fannuuji keewɗi ko kañum woni darnde ndee ɗoo duɗal, ina uddita laawol ngam firtude njeñtudi ndii gila e bannge haa e leeso. Juɓɓule keewɗe e nder leydi e nder winndere ndee ina ndokka kaɓirɗe ngam golle jaŋde e wiɗtooji.

Departemaaji Biofisik Biyostatistik Ganndal neurobiyoloji Genetik aadee Neurokimiya Mikrobiyoloji ƴiiƴam Neuropatoloji Neurofisiyoloji Neuroviroloji Jaŋde cellal hakkille[23] Psychologie kilinik Hakkille sukaaɓe e sukaaɓe Golle renndo hakkille Safaara hakkille Infirmier Ganndal neurobiyoloji kilinik Opereeji ƴiiƴam Psikofarmakoloji kilinik e Neurotoksikoloji Neuroimaging e radiyoloji hakkundeeji Neuroloji Epidemiyoloji Rehabilitaasiyoŋ neurobiyoloji Neuroanestesi e toppitagol Neurokritik Reentaare hakkille Patoloji haala e odioloji Safaara ƴiiƴam e ƴiiƴam Koɗkiiji hakkundeeji Centre Avancée pour Ayurveda e nder cellal hakkille e gannde neurobiyoloji[24] Catal wiɗto daabaaji Ko nokku cellal hakkille renndo Sakalwara[23] Catal cellal renndo Centre de Médecine Addiction Innjiniyaaruuji safaara nguurndam Taƴre Innjiniyaaruuji Defterdu e nokku humpito Catal magneto-ensefalografi Catal PET MRI Nokku wiɗto neurobiyoloji NIMHANS Catal ngam wellitaare Nokku janngirde virtuel Catal ƴeewndo molekulaaji Catal ngam ƴeewde karte ngaandi Catal Laɓi Gamma NIMHANS