Ngware
| Lesdi | Boosuwaana |
|---|---|
| Nder laamoore | Kweneng District |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+02:00 |
| Jonde kwa'odineto | 23°51′56″S 25°22′6″E |

Ngware ko wuro e nder diiwaan Kweneng to leydi Bostwana. Ngo woni ko 42 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo Letlhakeng. Yimɓe Ngware ko 1 124 e hitaande 2022, e fawaade e limto yimɓe e koɗki 2022 Yimɓe gure e gure.
Ngware woni ko e 125 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo leydi Bostwana, Gaborone, e 75 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo Molepolole, e saraaji laawol Molepolole- Lephepe ummoraade Hatsalatladi feewde hirnaange rewrude e Botlhapatlou e laawol kaaƴe ngol kiloomeeteeruuji mum ina naata e wuro Hatsalat7, ngo mbaydi falnde nii). Ngware woni ko 42 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo Letlhakeng e laawol gonngol. Ko adii nde Letlhakeng toɗɗaa ngam wonde diiwaan tokooso, gardiiɗo Ngware wonnoo ko to Molepolole. Ngware ina woni e nokkuuji peeñɗi hakkunde gure tati mawɗe : Botlhapatlou, ko 18 kiloomeeteer, Malwelwe, ko 20 kiloomeeteer, e Diphuduhudu, ko 16 kiloomeeteer to fuɗnaange Ngware. Renndo ngoo ina waɗi nokkuuji ndema ɗiɗi mawɗi : Ranndo Artifisiyel Insemination Ramoalosi e nokku wiɗto ndema Matlolakgang, ɗiin ɗiɗi fof ina njogii batte moƴƴe to bannge faggudu e ndema e nguurndam yimɓe ɓee.
Natal taariindi wuro Ngware
Ngware ina jeyaa e domen Bakwena, ina woni e nder weendu Kgalagadi. Rewrude e iwdi walla leñol, yimɓe Ngware ina njiidi e Bakwena en, e Bakgalagadi en, e Basarwa en. Gila e kitaale 1700 haa 1900, Bakwena en ummoriiɓe Molepolole ina njuula daabaaji mum en, ina ndema e Ngware, ko ɗoon woni wuro caggal nde ardorde wuro ngoo hoɗi e gese Mmamonageng e Dinonyane.
Jaŋde e Cellal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko adii kitaale 1980, yimɓe Ngware ina poti yahde 75 kiloomeeteer haa Molepolole ngam heɓde cellal. E kitaale 1990, laamu Bostwana sosi nokku cellal tokooso to Ngware, ko kañum halfinaa toppitaade cellal gadanal, ko wayi no ñawbuuli sukaaɓe, ñawbuuli, ɓeydugol ñamri sukaaɓe tokosɓe, e njuɓɓudi restoraaji wonande ñawɓe wonduɓe e rafiiji. Posto cellal oo ina joginoo infirmiyee mawɗo e ofisee ballitoowo, ko kam en ngoni halfinaaɓe waɗde yamiroore nde limtu-ɗen dow ndee. Posto cellal oo feewnaama haa wonti kilinik timmuɗo e hitaande 1998, ina heen suudu jibinannde, cuuɗi diisnondiral, diisnondiral, cuuɗi defte, e karallaagal kuutorteengal ngam wasiyaade VIH/SIDA, kam e suudu garde e jarde. E ballal Goomu Cellal Wuro, Green Scorpion, e Goomuuji tokoosi goɗɗi ballitooji golle naatgol renndo, sosngo gollotooɓe ɓeydii gila e ofiseeji tati haa ko ɓuri joy.
Ɓeydagol ñawɓe VIH/SIDA e nder renndo ina jogii batte keewɗe e golle cellal ko wayi no sirlu e sirlu. Ñawɓe SIDA njilliima to opitaal Livingstone to wuro Molepolole ngam ƴeewndaade e wasiyaade. Ko njillu nguu ina yaaji, ina muusi, ina ɗaɓɓi e ñawɓe yahde 75km, tawi heen 37km ko laawol tarde, ina bonna cellal mum en. Rajo ummoraade Ngware haa Molepolole haɗi ñawɓe heɓde safaara, ɗum addani ɓe ɓeydaade ɗooftaade jamirooje, won heen kadi maayde. Ko ɗum waɗi jibnaaɓe, ñamlooɓe, yaayaaɓe e sukaaɓe waasɓe majjii.
Ardiiɓe tedduɓe e darnde maɓɓe e ɓamtaare wuro Ngware
Darnde Sekate Simane e ɓamtaare Ngware
Gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Festus Gontenyane Mogae, rokkii Bostwana yamiroore hooreejo leydi ndii e hitaande 2007. Mr. Sekate ko hoɗnooɗo Ngware, gollinooɗo no feewi ngam mahde duɗal leslesal Ngware gila e darorɗe kitaale 1970 haa e hitaande 1990. Mr. Simane kadi ina moofta, ina yettina ɓataakeeji ummoraade Molepolole haa Ngware, Mmamonageng, e Dinonyane, tawa ko e koyɗe walla e dow puccu walla e dow puccu. O golliima kadi e ofiseeji polis Bechuanaland e polis Botswana.
Darnde Selatlho e ɓamtaare Ngware
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɓiɓɓe Selatlho ɓurɓe moƴƴude ina njeyaa heen Phaladi, Kelelekilwe (baaba Motlhanka e Koontse), e Phiri (Gothatamang e Ontatlhile Justin Selatlho, e woɗɓe). Ramhata (baaba Gobenamang), Moterebe (baaba Sebokos, Nnoge, Thupe) mawni, njooɗii e nokku Ngware mawɗo oo, hono Masasabego, Dinonyane, Marapoatau, Makgotshane, Mazane, Diphuduhudu, Seitsante, Ramosetsanyana, Xolo e feccere mawnde e nder leydi ndi duuɓi 1980. Ɓe mbayli Ngware jooni oo, mo wuuri e ummital ngal, ngu Kelelekilwe e wondiiɓe mum (Koontse, Motlhanka, e Phiri) njamiri ɗum e fuɗɗoode kitaale 1970 ngam naamnaade hoɗɓe e Ngware e Ngwarenyana yo ummitin wuro ngoo to Mmamonageng.
Ɓiɗɗo Selatlho mawɗo oo weltaaki e peeje gonɗe e njiimaandi miñiraaɓe mum tokosɓe, haa teeŋti e Koontse, mo o huɗi sabu majjude e laawol makko feewde Ngware e Ngwarenyana. Sabu maagiyaŋkaagal Phaladi e karallaagal mum tawaangal, Koontse e yahdiiɓe mum majjii e yahdu mum en. Caggal nde ɓe njahi ko ina tolnoo e kilooji 15 janngo mum, ɓe kawri e muñal mawngal ummoraade e Kobelwane e ɓiɓɓe mum, haa teeŋti e Sekanoko, ɓeen ngonnoo ko alɗuɓe no feewi e oon sahaa, ɓe ngonnoo ko e jogaade koɗdiiɗo to Ngware e Mmamonage