Jump to content

Nil Ratan Sircar Medical College and Hospital

Iwde to Wikipedia

Koolaaɗo kuuɓal e opitaal Nil Ratan Sircar, anndiraaɗo kadi Koolaaɗo kuuɓal safaara NRS (Koolaaɗo kuuɓal Campbell), ko duɗal safaara laamu e opitaal to Kolkata, leydi Indiya. Nde woni ko e Sealdah, e nder ɓernde Kolkata. Koolol safaara sosaa ko ñalnde 1 desaambar 1873, woni Duɗal safaara Sealdah.

Tariya E hitaande 1864, laamu Angalteer dogi udditde opitaal sabu baasal renndo e politik ummoriingal e ñawuuji, hareeji hakkunde leyɗeele, e Mutiny Sepoy. E teskaade ngool haajuuji jaawɗi, kuulal ƴettaa ngam waylude galle luumo Sealdah to Central Hall, waɗta ɗum ko anndiraa Hospitaal Municipaal Sealdah.

Ñalnde 1 Duujal hitaande 1873, Duɗal Cafrirɗe Sealdah sosaa, waɗi inɗe keewɗe. E hitaande 1884, nde inniraa Duɗal Cafrirɗe Campbell, e hitaande 1894 nde wonti Duɗal Cafrirɗe Campbell. Caggal nde heɓi jeytaare mum e laamu Angalteer e hitaande 1947, duɗal ngal wayli innde mum ko adii fof e hitaande 1948, ngal waɗti wonde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nil Ratan Sircar ngam teddinde haɓantooɗo ndimaagu e gooto e janngooɓe duɗal ngal, cafroowo biyeteeɗo Sir Nilratan Sircar.

Juɓɓule ɗee ina nganndiraa e les njiimaandi Komisariyaa Ngenndiijo Cafrirɗe, New Delhi, ko laamu Bengal Hirnaange ardii ɗum. Nde jokkondiri e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal Cellal Bengal Hirnaange, nde rokkata jaŋde leslesre e jaŋde leslesre e nder departemaaji keewɗi.

Darnde E nder daartol mayre, jiytugol e safaaraaji keewɗi ina njuɓɓinee to Sealdah :

E hitaande 1912, Doktoor Kedarnath Das sosi Forceps Bengal jogorɗo jogaade mawneeki nannduɗo e ɓuuɓri ɓalndu rewɓe Asii e Bengali e mawneeki hoore ɓiɗɗo. E hitaande 1922, Doktoor Upendranath Brahmachari yiyti Urea Stibamine ngam safrude Kala-azar mo nganndu-ɗaa ko huunde maantiniinde e fannu ñawbuuli. Tooke kolera yiytaa ko e juuɗe Doktoor Sambhu Nath De to duɗal jaaɓi haaɗtirde e safrirde Nilratan Sircar ko ɗum huunde maantiniinde e kuutoragol ganndal e nder safaara. Doktoor Subhash Mukhopadhyay (cafroowo) golliima e "ɓiɗɗo jarriborɗo" gadano. Doktoor Pradip Mukherjee seerndi setuuji nay ɓiɗɓe ɗiɗo. Ko adii fof ko e hitaande 1999. Golle dow lomtingol valve nature e bypass koronaawiris ɗe Doktoor Saibal Gupta waɗi.[1] Protesis coccorgal ko Doktoor D.P. Baksi.

Eagle View e suudu janngirdu, Koolaaɗo kuuɓal NRS Defterdu hakkundeejo Ko N.R.S. Defterdu duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ina woni e dow suudu tataɓuru nduu fof. Ina waɗi fotde 4 000 meeteer kaaree. Suuduuji janngirɗe e jooɗorɗe defterdu nduu ɓeydaama e dow yamiroore MCI ngam 250 jaŋde leslesre hitaande kala. Nokku janngirde almudɓe oo ina seerti e cuuɗi janngirɗe nder e yaasi, heen suudu fof ina jogii 250 jooɗorde. Nokkuuji janngirɗe janngirɗe, PG, e almudɓe PDT (mo woni kala ina jogii jooɗorde 50) mbayliima to bannge worgo defterdu nduu. Ko ɓuri heewde e defterdu nduu ko henndu. Defterdu dijital nduu waylitaama e ɓeydagol ordinateeruuji kesi e kaɓirɗe goɗɗe. Ko N.R.S. Defterdu duɗal jaaɓi haaɗtirde ko huunde e tergal juɓɓule defterdu Kawtal Biritanik, Kolkata.

Ministeer ƴellitaare doole neɗɗo (MHRD), leydi Indiya, e les njiimaandi mum NMEICT, halfinii IIT Kharagpur ngam jaɓɓaade, yuɓɓinde, e sosde defterdu ngenndiwal dijital (NDL) leydi Indiya.

Koolol yuɓɓinaama ko faati e "Innjiniyaaruuji dijital e njuɓɓudi safaara" to AIIMS, New Delhi, ñalnde 20–21 oktoobar 2016. Porofesoor Prantar Chakraborty, HOD, departemaa ƴiiƴam, Mr. Mani Mohan Ghosh, defterdu, e Mr. Sayak Mukherjee , IT Support Personnel tawtoraama yeewtere ndee, keɓii heblo ngam ƴellitde lowre ngam sosde Ngalu Ganndal Ngenndiwal – doole guurɗe ngam jaŋde, wiɗto, kesam-hesamaagu, e ganndal e nder fannu safaara.

Departemaaji A. Ko adii kilinik Anatomi Fisiyoloji Biyokimiya B. Para-klinik Patoloji Farmakoloji Mikrobiyoloji Safaara forensik & Toksikoloji Safaara renndo Safaara ɓanndu & Rehabilitaasiyoŋ C. Kilinik Safaara kuuɓtodinɗo Opereeji kuuɓtodinɗi Jibinannde e Jibinannde Safaara sukaaɓe Gite E.N.T (Ganndal daande) Anestesiyoloji Ko faati e ɓalndu Rajo-oloji Safaara hakkille Ortopedi & PMR D. Keertinaango lesleso Kardiyoloji Neuroloji Nefroloji Endokrinoloji Opereeji ɓernde e ɓernde (CTVS) Opereeji sukaaɓe Opereeji ƴiiƴam Lekki ƴiiƴam & Banke ƴiiƴam Safaara ɓernde (Pulmonologie) Onkoloji e Rajoterapi Opereeji plastik Uroloji Alumni teskaaɗi Sir Nilratan Sircar, innde duɗal ngal kadi ko doktoor indiyanke, jannginoowo, balloowo e jom ngalu swadeshi. Vece Paes, gonnooɗo hakkundeejo hockey Inndo, kadi gardinooɗo kippu Inndo e Olimpiyaaji Munich 1972, keɓɗo njeenaari njamndi. Doktoor Ram Chandra Dome ko politikyanke leydi Indiya, kadi ko gardiiɗo lannda kominist leydi Indiya (Marxist). Doktoor e golle mum, ko o M.P. suɓaama e nder suudu sarɗiiji ummoraade Birbhum e nder diiwaan Bengal hirnaange e hitaande 1989, 1991, 1996, 1998, 1999 e 2004. E hitaande 2009, o wonnoo ko...