Njeru
| Lesdi | Ugannda |
|---|---|
| Nder laamoore | Buikwe |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+03:00 |
| Jonde kwa'odineto | 0°25′43″N 33°8′55″E |


Njeru ko wuro e nder diiwaan Buikwe, e nder diiwaan hakkundeejo leydi Uganda.[1] Ko kañum woni wuro ɓurngo mawnude e nder diiwaan hee. Ko ɓuri heewde ko wuro hoɗɓe. Kono tan, ina jaɓɓoo gollorɗe ko wayi no “Fuɗnaange Afrik Package Solutions Limited”, peewnoowo kaɓirɗe paaspooruuji kaayitaaji, Nile Breweries Limited, jeyaaɗo e AB InBev e Nyanza Textile Industries Limited (Nytil), peewnoowo kaɓirɗe paaspooruuji.[2]
Wakere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Njeru woni ko hedde 38 kiloomeeteer (24 mi) to fuɗnaange-rewo Buikwe, ɗo gardiiɗo diiwaan oo woni ɗoo. Ndee nokkuure woni ko hedde kilooji 7,5 (5 mi) fuɗnaange wuro Jinja.Wuro ngo woni ko e sara maayo Niil ummoraade wuro Jinja, ngo woni ko e golle mum e nder wuro ngo. Koolaaɗo kuuɓal wuro Njeru ko:0°25'52.0"N, 33°08'52.0"E (Njaajeendi:0.431111; Njuuteeki:33.147778).[3]
Golle faggudu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Woodi gollorɗe e njulaagu keewɗe tawaaɗe e Njeru ɗe ina ndokka yimɓe heewɓe golle, ina mballita no feewi e faggudu leydi Uganndaa. Ina heen :
1. Sosiyetee Nile Breweries Limited, ko fedde SAB Miller, jooɗiinde to Afrik worgo, haa jooni ko AB InBev mo Belsik
2. Gaaraas kuuraa Nalubaale - 180 MW, ko laamu Uganndaa jeyi ɗum. Golliraa ko e yamiroore Eskom (Uganndaa), jeyaaɗo e Eskom
3. Kuule paaspooruuji Afrik fuɗnaange - Ko gollondiral 50/50 hakkunde fedde Madhvani e fedde Graphic Systems Limited.
4. Duɗal karallaagal Niil - Duɗal karallaagal ngal ko ina tolnoo e 100 almuudo, ngal fedde ballal Almaañ wiyeteende Kindernothilfe sosi
5. Industiriiji Vitafoam - Ko gollordu peewnugol matelasuuji.
6. Njeru Stock Farm - Ko adii fof ko ndema jawdi laamu, jooni ko Detach konu.
7. Nytil Picfare - Fabriik koltu ɓurɗo mawnude e nder leydi Uganndaa, ina waɗa koltu e kosam ɗam ndema mum e nokku hee.
Hortol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laawol mawngol ɓooyngol Kampala-Jinja[4] e laawol mawngol Kampala-Jinja kesol ngol fof, ina rewi e Njeru, ina jeyaa e koridor worgo laawol mawngol Trans-Afrik. Laawol mawngol Kampala–Jinja ina jokkondiri e Fuɗɗoode Pont Niil to Njeru.
Ummatore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2014, binnditagol yimɓe leydi ndii waɗii yimɓe Njeru ko 159 549 neɗɗo. E hitaande 2020, UBOS limtii keewal yimɓe Njeru ko 178 800 neɗɗo. Waɗde, njuɓɓudi yimɓe hiisiima tolno ɓeydagol yimɓe wuro ngo ko 1,97 e nder teemedere hitaande kala, hakkunde 2014 e 2020.[5]
Yimɓe daartol
Hitaande Pop. ±%
2014 ko 159 549 —
2020 178 800 +12,1%
wawru:
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Isimba ko nokku kuuraa
Galle kuuraa Bujagali
Koolol kuuraa Kiira
Doggol gure e gure e nder leydi Uganndaa
Tuugnorgal
- ↑ Biro limto leydi Uganndaa (14 suwee 2020). https://www.citypopulation.de/en/uganda/cities/ Citypopulation.de E wiyde Biro limto leydi Uganndaa). Yimɓe wuro.de. Heɓtinaama ñalnde 5 lewru Yarkomaa 2021.
- ↑ Ismaa'il muusaa laadu (17 abriil 2016) https://www.monitor.co.ug/Business/Nytil-moving-textile-ladder-turbulent-past/688322-3163324-28ibsm/index.html Kampala. Heɓtinaama ñalnde 5 Yarkomaa 2020.
- ↑ https://www.google.com/maps/dir/Njeru/Buikwe/@0.3492949,32.8690191,10.5z/data=!4m15!4m14!1m5!1m1!1s0x177e7be1b33fe749:0xc6466f47bd92f662!2m2!1d33.1492106!2d0.4263679!1m5!1m1!1s0x177dded1f0932639:0xc64bd141115f53b3!2m2!1d32.9888319!2d0.3144046!3e0!5i1 Heɓtinaama ñalnde 5 Yarkomaa 2021
- ↑ https://www.google.com/maps/dir/Njeru/Jinja/@0.4373222,33.1405021,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177e7be1b33fe749:0xc6466f47bd92f662!2m2!1d33.1492106!2d0.4263679!1m5!1m1!1s0x177e7b862c391f47:0x300fe90f956a9f4a!2m2!1d33.2026122!2d0.4478566!3e0 Heɓtinaama ñalnde 5 Yarkomaa 2021
- ↑ https://www.google.com/maps/place/0%C2%B025'52.0%22N+33%C2%B008'52.0%22E/@0.4321351,33.1484752,1320m/data=!3m1!1e3!4m5!3m4!1s0x0:0x0!8m2!3d0.4311111!4d33.1477778 . Heɓtinaama ñalnde 5 Yarkomaa 2021.